12 tekstova koji su obilježili Hausovu prvu godinu

Silno smo arhitekturu, dizajn, građevinarstvo i umjetnost htjeli raditi drugačije; hrabrije, toplije i iskrenije. Onako kako smo ih i sami htjeli čitati

Haus je lansiran na današnji dan, 20. ožujka 2024. godine. Prvi dan proljeća, novi počeci, novi izazovi – to nam je tada bila neka mantra.

Silno smo arhitekturu, dizajn, građevinarstvo i umjetnost htjeli raditi drugačije; hrabrije, toplije i iskrenije. Onako kako smo ih i sami htjeli čitati. Ponekad bismo u tome uspjeli, ponekad ne, ali u cijelom procesu smo učili. I iz svega izlazili mrvicu ispunjeniji – znanjem, iskustvom i emocijama.

Za svojih prvih godinu dana možemo reći da je bila luda, lijepa, izazovna i – prije svega – oplemenjujuća. A ovo su priče koje su je obilježile.

1. Tata i sin iz Karlovca izgradili su brod. I na njemu kućicu

Posjet Matiji Butkoviću i njegovom brodu na Kupi, u Brežanima kod Karlovca, bila je prva reportaža koju smo napravili za Haus. Bili smo prestravljeni i neviđeno uzbuđeni. Matija i njegov tata Marijan svojim su rukama izgradili brod i na njemu kućicu, a njihova priča bila je najljepši mogući ulazak u projekt koji nas godinu dana kasnije i dalje jednako uzbuđuje, i jednako prestravljuje :) Cijelu priču možete pročitati ovdje.

2. Dizajnirao je aparate koje je imao svaki dom u Jugoslaviji

Božidar Lapaine, naš veliki, oduvijek samozatajni dizajner i arhitekt, preminuo je nedugo nakon lansiranja Hausa. Gospodin Lapaine je, između ostalog, dizajnirao neke danas kultne Končareve uređaje koji su se nekoć nalazili u gotovo svakom domu bivše države, a Haus je imao tu sreću – iako je to bilo kratko vrijeme prije njegova odlaska, što je ostavilo tugu – upoznati gospodina Lapainea. Primio nas je tri mjeseca prije smrti u svojoj toploj, urednoj sobici u Domu za starije Centar u Zagrebu, u Klaićevoj ulici. Tamo smo dugo pričali o njegovoj karijeri te životu koji je stvarao u Zagrebu, Parizu i Banja Luci, a članak o njemu bio je jedan od prvih koje smo objavili na Hausu. Možete ga pročitati ovdje.

3. Kako sam na Čiovu, uništenom betonskim vilama, sačuvao svoj komadić otoka

Priča koji nas je gurala onih prvih nekoliko mjeseci, zbog koje smo osjećali da smo na dobrom putu, bila je priča o Čedi i njegovoj zemlji. Gospodin Kovačević ugostio nas je na Čiovu, na svojoj divljoj, zarasloj, magičnoj parceli. Na otoku koji je već predugo sinonim za uništenu obalu, Čedo i njegova supruga stvorili su mali raj za sebe i svoje potomke, s tek jednom kućicom koju su svojim rukama izgradili kamenom koji su iskopali iz okolne zemlje. I koja im služi tek za dnevni odmor, kad dođu na kupanje. Cijelu priču i Čedinu filozofiju možete pročitati ovdje.

4. Mladi hrvatski umjetnici u koje vrijedi investirati

Velika, inspirativna i za nas važna tema. Bio je neviđeni užitak razgovarati s mladim umjetnicima, upijati njihova razmišljanja i radove. Marija Matić, Marianna Nardini, Bartol Galović, Tomislav Hršak, Iva Zagoda, Mihael Klanjčić i Sanda Črnelč pustili su nas u svoje domove i radne prostore, otvoreno govoreći o svojoj umjetnosti, procesima, krizama i borbama. I na kraju, ljubavi prema onome što rade. Cijeli serijal možete pročitati ovdje.

5. Kako je zagrebačka arhitektica uredila dom za sebe i tri sina; ‘Radila sam kompromise’

U kuću zagrebačke arhitektice Kore Demel Zadro nismo ušli ekskluzivno, nismo bili prvi, nije bilo ni nekog posebnog – novog razloga. No, nama je bilo važno. Kora nas je primila u svom domu koji smo zavoljeli odmah; jer je toliko različit, a opet isti. Različit od svih danas popularnih, savršeno dizajniranih stanova kojima nas bombardiraju, a isti kao – naš. Ili vaš. Pun je emocija, tragova življenja, duha i nesavršenosti koje ga čine savršenim. O Kori i prostoru koji je stvorila za sebe i svoja tri sina možete čitati ovdje.

6. Pariški arhitekti za Haus o obnovi čuvene Grand Palais: ‘Ključ je bio razumijevanje njezine prošlosti’

Jedna od stvari koje smo si zadali kad smo pokretali Haus, bilo je da ćemo se truditi u što većoj mjeri raditi projekte koji nas fasciniraju kroz same ljude koji su ih stvarali. Pa makar oni bili u Kijevu, Beogradu, Barceloni, na Zlatiboru, u New Yorku, Ljubljani ili pak Parizu, poput Grand Palaisa. Pariški biro Chatillon Architectes detaljno su nas proveli i strpljivo odgovarali na sva naša pitanja o njihovoj veličanstvenoj obnovi Velike palače, uoči ponovnog otvaranja te ikonične zgrade za Olimpijske igre u Parizu u ljeto 2024. O projektu možete čitati ovdje.

7. Zaljubili su se u oronuli Vjesnikov prostor, potrgali se da ga dobiju pa napravili veličanstvenu radionu

U lipnju 2024. proveli smo dan u zagrebačkom Cvjetnom naselju, u Vjesnikovom polunapuštenom kompleksu. Tamo su četvorica prijatelja, Jakov, Max, Will i Hrvoje uspjeli unajmiti bivši servis kamiona i transformirati ga u čarobnu multifunkcionalnu radionu. Napunili su je radnim stanicama; masivnim stolovima od kojih je svaki namijenjen nekom drugom materijalu i tehnici i otad koegzistiraju kao mali kolektiv. Strpljivo su nas proveli kroz sve detalje prostora koji su, uz malu pomoć prijatelja, renovirali mjesecima, te kroz sve izazove, borbe i male pobjede. A rezultat je predivan; od same radione, preko atmosfere koja unutra vlada do stvari koje dečki rade. Cijelu priču pročitajte ovdje.

8. Dala sam sestri, scenografkinji, da mi preuredi terasu

Još uvijek jedna od nama najdražih priča; ne samo jer je ispala dobro, već i zato što ju je bilo neizmjerno zabavno raditi. Uključilo se podosta ljudi, a u prvom redu scenografkinja Iva Rodić Novak, sestra Hausove autorice, urednice i vlasnice nekad neugledne terase. Dok iščekujemo toplije dane da tu istu rozu terasu vratimo u život, ovdje se prisjećamo kako ju je bilo zabavno preuređivati. Cijeli proces možete pogledati ovdje.

9. Kad si HGSS-ovac izgradi kućicu o kojoj je maštao od djetinjstva

Stjepan nas je na djedovoj zemlji u Baškim Oštarijama primio u kasno ljeto 2024. Tamo je svojim rukama stvorio ono o čemu je maštao od djetinjstva – drvenu kućicu; mali A-frame. Dovoljan da u njega pobjegne od grada, buke i ljudi; među borove, među životinje. S neizmjerno simpatičnim HGSS-ovcem razgovarali smo dugo i opušteno, a cijelu priču možete pročitati ovdje.

10. Otvoren novi most u Trogiru, jedan od uzbudljivijih projekata godine. Razgovaramo s autorima

Pješački most u Trogiru bez sumnje bio je jedan od top projekata 2024. godine. Isprva smo ga dugo pratili preko društvenih mreža; njegov put od projektiranja do stvaranja, da bismo na jesen konačno dočekali taj veleban trenutak montaže. O jedinstvenom projektu razgovarali smo s njegovim autorima; splitskim studijom Prostorne taktike, odnosno Antonijom Cvitan Vuletić i Lukom Cvitanom koji su nas proveli kroz sve detalje i izazove dugo iščekivanog mosta. Cijeli intervju možete pročitati ovdje.

11. Kultna stolarska obitelj: kako su 4 Rudolfa u 105 godina stvorila malo čudo u Gračanima

Rudolfi su bili jedna od naših najpopularnijih priča; što i nije tako čudno. Teško je ne zaljubiti se u obitelj koja iz generacije u generaciju svoje sinove naziva isto; i to baš Rudolf, i svi su redom stolari. Ugostili su nas u svojoj Stolariji Banek u Gračanima, obiteljskom obrtu koji od 1919. godine radi čuda s drvom. Detaljno i simpatično približili su nam 105 godina života i rada kultne zagrebačke obitelji. Cijela priča ovdje.

12. Kako je zagrebački studio stvorio jedinstvenu ‘Sobu za autističnog dječaka’

O ‘Sobi za autističnog dječaka’ pisali smo nedavno i vrlo brzo postalo je jasno da se radi o jednom od onih projekata koji mijenjaju živote. Možda ne globalno, ali nečiji mali svemir. Ova soba promijenila je život nabolje jednom dječaku s autizmom. Kroz projekt nas je vodila jedna od autorica, Dora Lončarić, koja je na njemu radila s ostatkom svog tima iz studija Nekoliko. Priča o tome kako su roditelji dječaka uopće došli do Nekoliko posebna je sama za sebe, a možete je pročitati ovdje.