Zakrivljena zgrada u Pančevu

‘Zakrivljenost parcele pretvorena je u prednost nagibom samih temelja zgrade, što je rezultiralo oblikom romba koji prati konture parcele’

Na prvu, teško da će itko shvatiti zašto se ova višestambena zgrada smještena u širem centru Pančeva zove Skew House, odnosno zakrivljena kuća. Ne izgleda zakrivljeno, dapače – prilično jednostavan kubični objekt eventualno odskače svojom narančastom fasadom.

No, to je ljepota ovog projekta nagrađenog ove godine u Srbiji na 46. Salonu arhitekture: njegov autor, beogradski arhitekt Danilo Dangubić, gotovo skrivenom zakrivljenošću doskočio je problemu izazovne parcele.

Investitori su, naime, shvatili da je zemljište na kojem su odlučili podići zgradu zakrivljeno, a to je trebalo značiti samo jedno – gubitak važnih kvadrata. No, za ovog arhitekta to je bio izazov.

Zgrada se prilagodila iskrivljenoj parceli

“Zakrivljenost parcele pretvorena je u prednost nagibom samih temelja zgrade, što je rezultiralo oblikom romba koji prati konture parcele. Umjesto težnje za ‘idealnim’ koji proizlazi iz konteksta, proces dizajna započeo je s ‘idealnom’ mrežom od šest kvadrata dimenzija 9 × 9 m, da bi se naknadno prilagodila iskrivljenoj geometriji parcele koja se u konačnici pokazala kao još veći potencijal”, opisuje arhitekt filozofiju iza projekta.

Četverokatnica ima 24 stana, po šest na svakom katu, različitih kvadratura i uglavnom dvostrane orijentacije, dok je garaža smještena u prizemlju. Zgrada je izvedena minimalistički i jednostavno, s ravnim krovom i kliznim fasadnim panelima. I upravo oni imaju jednu od ključnih uloga u ovom projektu.

Uloga panela je višestruka

Naime, s obzirom na važnost sunčeve svjetlosti u domovima, Dangubić se odlučio na staklene klizne stijene koje se protežu od poda do stropa, a koje jednim pomakom brišu granicu između unutarnjeg i vanjskog prostora. Upravo zbog toga terase nisu velike, jer onog trenutka kad se ta vrata otvore unutarnji prostor odjednom postaje dio terase.

No, zahvaljujući aluminijskim panelima kojima je zgrada obložena, svaki stanar može sam za sebe odlučiti koliko svjetla želi. Uloga panela je višestruka; štite od sunca i neželjenih pogleda, dok u svakom trenutku propuštaju dovoljno svjetlosti i zraka. Uvelike utječu i na sami izgled fasade koji se, ovisno o tome kako ih stanari namjeste, mijenja više puta dnevno.

Međunarodno priznati projekt

“Ova artikulacija evocira kolaž sastavljen od različitih odraza okoline. Specifičnom perforacijom kliznih, valovitih panela kontrolira se sunčeva svjetlost u odnosu na individualne potrebe, dok noću izgled zgrade karakterizira unutarnja aktivnost stanara. Održavanjem ugodne mikroklime unutar prostora, uz dovoljnu količinu dnevnog svjetla i dobru ventilaciju, smanjena je potreba za primarnom energijom, te je uspostavljen bolji odnos unutarnjeg i vanjskog životnog prostora”, zaključuje arhitekt.

Inače, osim u Srbiji, projekt je ove godine i međunarodno priznat kad je proglašen najboljom srednje velikom višestambenom zgradom na svijetu prema mišljenju javnosti na izboru A+Award, a koji dodjeljuje cijenjeni arhitektonski portal Architizer.

---

Ako vas zanima kako su arhitekti doskočili izazovu jedne starije zgrade, kliknite ovdje.