Projekti | 19 kolovoza, 2024

Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: ‘Pronašli smo drugo rješenje’

Ljubljanski biro Arhimetrics vodi nas kroz projekt obnove kuće iz 90-ih kojom su mudro izbjegli dograđivanje

Autor: Haus

‘Otvore smo spojili u jedan panoramski prozor s okvirima utopljenim u zid, čime smo dobili prekrasan pogled na okolinu i podnožje šume. Dnevni boravak tako je dobio sasvim drugačiji karakter – u njega smo pozvali prirodu. Četiri godišnja doba sada su postala vodeći motiv ovog prostora’

Prije pet godina stomatologinja iz Ljubljane obratila se arhitektonskom birou Arhimetrics s vrlo jasnim zadatkom: htjela je da joj obnove i prošire, odnosno nadograde dom. Kuća na obroncima šume u Ljubljani, od 155 m2, građena je devedesetih godina prošlog stoljeća i više joj nije bila dovolja. Ni estetski ni kvadraturom. Stoga joj se kao jedini logičan potez nametala nadogradnja. Srećom, obratila se arhitektima koji su ipak imali drugu ideju.

“Vlasnici je nedostajalo stambenog prostora. Pritom, htjela je dom koji je moderan i pun svjetla pa je rješenje vidjela u dogradnji. No, kada smo počeli analizirati tlocrt i shvaćati stvarne potrebe klijentice, došli smo do drugačijeg zaključka i ponudili joj drugačije rješenje. Umjesto primitivnog proširenja predložili smo promjenu tlocrta čime bi se povećale postojeće dimenzije, a prostor učinio fluidnim. Time smo i sebi postavili izazov: kako pametno povezati i otvoriti postojeće prostore rušenjem pregrada, a sve s naglaskom na promišljene značajke i važne detalje, a ne na opterećujuće vizualne ekscese”, govore nam osnivači Arhimetricsa; dvojac koji stoji iza renovacije, Dare Vasiljevič i Tanja Špan Vasiljevič.

Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: 'Pronašli smo drugo rješenje'
Novi panoramski prozor Foto: Ana Skobe
Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: 'Pronašli smo drugo rješenje'
Dnevni boravak prije obnove i panoramskog prozora Foto: Arhimetrics

Kvalitetan predstavnik svog vremena

Pitamo ih što su pomislili kad su prvi put ugledali kuću. Kratko i jasno kažu – potencijal. Puno potencijala.

Kuća je, napominju, građena kvalitetnim materijalima te je za svoje doba smatrana modernim objektom. Ipak, bilo je puno prostora za napredak koji nije nužno uključivao izgradnju cijelog novog krila kuće.

Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: 'Pronašli smo drugo rješenje'
Nova kuhinja Foto: Ana Skobe
Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: 'Pronašli smo drugo rješenje'
Vlasnica je htjela da joj nadograde kuću; ovako je prije izgledala kuhinja Foto: Arhimetrics
Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: 'Pronašli smo drugo rješenje'
Kuhinju su proširili u kut kuće, gdje se prije nalazila mala ostava Foto: Ana Skobe

“Svaka kuća ima svoj životni ciklus. Kad se gradi, miriše na novo, sve je svježe. Međutim, tijekom godina korištenja stvari se troše, zastarijevaju i kvare se. Ono što je bilo moderno prije samo nekoliko desetljeća, postaje zagušujuće zastarjelo. Tako je bilo i s ovom kućom izgrađenom početkom 90-ih. Bila je moderna za ono vrijeme; građena je po principu drvene gradnje, a u interijeru je imala kvalitetne mramorne i granitne obloge. U to vrijeme postmoderne, bez sumnje bi se mogla nazvati naprednim ili barem kvalitetnim predstavnikom svoga vremena…”, govore Vasiljeviči, ali ipak napominju kako su neki potencijalno čarobni dijelovi kuće potpuno zapostavljeni u prvotnom dizajnu.

U originalnom dizajnu zanemaren važan dio

Kuća je, objašnjavaju, dužim dijelom pročelja orijentirana direktno prema vrtu i šumi u pozadini. Budući da je posljednja u ulici, ima neprocjenjiv benefit: mogućnost neposrednog kontakta s prirodom. No, u originalnom projektu taj aspekt je potpuno zanemaren pa su tako na strani kuće koja gleda prema šumi postojala samo dva nevelika prozora. Arhimetrics su stoga kuću odlučili posve otvoriti prema okolnoj prirodi.

Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: 'Pronašli smo drugo rješenje'
Priroda sad praktički ulazi u dnevni boravak, kroz golemi prozor Foto: Ana Skobe
Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: 'Pronašli smo drugo rješenje'
Panoramski prozor gleda i na susjednu šumu Foto: Ana Skobe

“Otvore smo spojili u jedan panoramski prozor s okvirima utopljenim u zid, čime smo dobili prekrasan pogled na okolinu i podnožje šume. Dnevni boravak tako je dobio sasvim drugačiji karakter – u njega smo pozvali prirodu. Četiri godišnja doba sada su postala vodeći motiv ovog prostora”, opisuju ljubljanski arhitekti koji priznaju da je tehnički bilo prilično zahtjevno postaviti staklo koje ima gotovo 15 m2. No, na kraju se isplatilo; dnevni boravak potpuno je transformiran.

Pragmatično i pametno arhitektonsko promišljanje

Ključ dobre obnove je, objašnjavaju, pragmatično i pametno arhitektonsko promišljanje, a to znači i da kod svakog objekta treba znati prepoznati njegove nedostatke, ali i kvalitete. “U konkretnom slučaju, ovakvim se promišljanjem spasila kuća od nepotrebne dogradnje, kakvih je previše na našim prostorima”, naglašavaju.

Stomatologinja je htjela da joj nadograde kuću. Arhitekti za Haus: 'Pronašli smo drugo rješenje'
Foto: Ana Skobe
Zadržan je stari kamin, samo je dobio novi izgled: ‘Koristili smo kamen u donjem dijelu, a metal u gornjem, kao kontrast’ Foto: Ana Skobe

Osim povezivanja prostora s prirodom, trebalo ga je nekako i proširiti. Kao što smo već ustvrdili, bez izgradnje novih kvadrata. 

“Htjeli smo sve prostore povećati, povezati i otvoriti. Ranije je, recimo, tamo bilo teško ugostiti veći broj ljudi, jer je sve bilo premalo. Kuhinju smo stoga proširili u kut kuće, gdje se prije nalazila mala ostava. Blagovaonicu smo preselili iz prijašnjeg dnevnog boravka u dio gdje je bila kuhinja. Time smo povećali dnevni boravak. On je prije bio izrazito izdužen i zatvoren, a sada je s dodatnim prolazom uz kamin i velikim panoramskim prozorom postao prostran i ugodan. Hodnik dužine šest metara otvorili smo u početnom dijelu, čime smo ga vizualno smanjili, a zadržali smo poziciju kamina kojem smo dali novu masku…”, opisuju arhitekti.

‘Najveći naglasak stavljamo na iskrenost u materijalu’

Od materijala se kroz kuću, kažu, provlače prirodni i ekološki prihvatljivi materijali, uvijek u kombinaciji hladno – toplo, mekano – tvrdo. “Tako u interijeru koristimo drvo, staklo, keramiku, kamen, metal, kožu i tekstil u raznim kombinacijama… Pritom najveći naglasak stavljamo na iskrenost u materijalu. To znači da ne koristimo, recimo, keramiku s uzorkom drveta ili betona i slično…”, govore.

Foto: Ana Skobe

A tlocrt kuće od 155 m2 nakon rekonstrukcije izgleda ovako: u prizemlju su ulazni hodnik sa stubištem, veliki dnevni boravak s blagovaonicom i kuhinjom, ostava, WC s tušem i garaža, dok su na gornjoj etaži dvije spavaće sobe, kućni ured, garderoba i kupaonica.

Obnovljene su sve prostorije u kući Foto: Ana Skobe
Nova spavaća soba (od dvije) Foto: Ana Skobe
Stara spavaća soba Foto: Arhimetrics
Stara spavaća soba Foto: Arhimetrics

Još jedan veliki pothvat: energetska obnova

Još jedan izazov bila je energetska obnova, budući da kuća ranije nije zadovoljavala ni neke minimalne norme. To je riješeno dodatnom toplinskom izolacijom, odgovarajućom ventilacijom unutar objekta te novim sustavom grijanja.

“Napravili smo posebnu ventilaciju potkrovlja kroz koje ljeti puše i dodatno hladi krovište. Kako se kuća ne bi pregrijavala, na svim staklenim površinama postavljena su vanjska sjenila u boji nove fasade, a kroz sustav ventilacije ugrađen je i sustav hlađenja objekta koji pročišćava vanjski zrak i unutra dovodi ohlađeni”, objašnjavaju. Grijanje koje je nekad bilo na radijatore, odnosno na peć na lož ulje, danas je zamijenjeno niskotemperaturnim sustavom podnog i zidnog grijanja uz pomoć dizalice topline. Cjelokupna instalacija povezana je, napominju, sustavom upravljanja u kući.

Foto: Ana Skobe

Godinu dana pažljivo radili na idejnom projektu

Cijela avantura trajala je, kažu nam, od 2019. kad im se investitorica prvi put obratila, do 2022. kad je kuća bila gotova. Kako bi izbjegli bilo kakva iznenađenja, promjene u hodu i neplanirane improvizacije, Vasiljeviči su se prvo vrlo detaljno posvetili idejnom projektu. Pitamo ih je li kuća na kraju ispala baš onako kako su si u startu zacrtali, ili je ipak bilo nekih izmjena.

“Konačna slika je onakva kakvu smo zamislili na početku; odstupanja gotovo da i nije bilo. To je vjerojatno zato što u našem uredu dosta vremena posvećujemo početnoj fazi projekta, odnosno idejnom rješenju. Vjerujemo da ako je osnova dobra – rezultat će biti isti”, govore arhitekti koji su na planiranje potrošili godinu dana, a isto toliko otišlo je i na radove. 

Foto: Ana Skobe
Vlasnica kuće je stomatologinja Foto: Ana Skobe

‘Klijentica nam je kasnije povjerila još dva projekta’

Projekt je na kraju, osim unutarnje obnove, uključivao energetsku obnovu sa svim instalacijama, novi sustav grijanja, rasvjetu te uređenje okućnice koje je uključivalo i sadnju bilja. Sve navedeno je investitoricu, otkriva nam ljubljanski ured, koštalo između 270.000 i 290.000 eura.

Na kraju, pitamo ih kakva je bila reakcija klijentice kad je vidjela rezultat obnove.

“Sigurni smo da je to pitanje za nju, ali s obzirom na to da smo nakon ove rekonstrukcije za gospođu radili još dva projekta kroz koje nam je bezuvjetno vjerovala, usuđujemo se reći da je jako zadovoljna. A i zvala nas je u više navrata, samo da nam kaže kako uživa u svojoj ‘novoj kući’…”

Obnova je koštala između 270.000 i 290.000 eura Foto: Ana Skobe