Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada

Projekti | 20 svibnja, 2026

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremeni stambeni kompleks

Atrium Architekti zgradu u slovačkim Košicama nisu pokušali omekšati ni pripitomiti, već naglasiti sve ono što je čini prepoznatljivom

Autor: Vanja Došen

‘Cilj obnove eksterijera i interijera bio je očuvati identitet zgrade, rehabilitirati njezine izvorne kvalitete te je istovremeno prilagoditi suvremenim stambenim potrebama’

Kosmalt u slovačkim Košicama nekada je bio najveći radnički dom tamošnje željezare VSŽ. Trinaest katova visoka struktura, izgrađena 1960-ih prema projektu arhitekata Ladislava Greča i Róberta Kandríka desetljećima je bila dio urbanog krajolika modernističkog naselja Terasa; monumentalna, stroga i gotovo potpuno podređena funkciji.

Danas je obnovljena i pretvorena u suvremeni stambeni kompleks s 507 stanova. Biro zadužen za obnovu – Atrium Architekti -pritom objekt nije htio omekšati, pripitomiti ni utopiti u krajoliku, već naglasiti sve ono što ga čini prepoznatljivom.

“Zgrada je svojom prepoznatljivom siluetom i karakterističnim pročeljem desetljećima bila važan element urbane strukture grada. Sada je cilj sveobuhvatne obnove eksterijera i interijera bio očuvati identitet zgrade, rehabilitirati njezine izvorne kvalitete te je istovremeno prilagoditi suvremenim stambenim potrebama”, opisuju arhitekti.

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár

Radnički smještaj za samce, zaposlenike željezare

Naziv Kosmalt dolazi od vrste emajliranog čelika karakterističnog za lokalnu čeličanu VSŽ, koja je desetljećima oblikovala identitet grada. I sama zgrada bila je zamišljena kao dio tog sustava – radnički smještaj za samce, zaposlenike željezare, projektiran u vrijeme kada je arhitektura bila direktno povezana s idejom kolektivnog života, rada i društvene organizacije.

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár

“Trinaesterokatnicu definira stroga konstruktivna i prostorna mreža koja određuje i oblikovanje pročelja. Geometrijska mreža pročelja, sastavljena od prefabriciranih betonskih modula, zgradi daje prepoznatljiv izraz. Strogo modularno istočno i zapadno pročelje, oblikovano mrežom od 22 × 13 identičnih polja, postalo je glavni motiv obnove. Rekonstrukcija poštuje taj princip, dodatno ga razvija i pretvara u jedan od najsnažnijih arhitektonskih elemenata zgrade. Monokromatska siva boja pročelja dodatno naglašava monumentalnost i čistoću kompozicije”, opisuju arhitekti.

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár

Zgrade koje su dugo smatrane problemom

Obnova, naglašavaju, nije bila samo tehnički zadatak nego i pitanje odnosa prema jednom složenom nasljeđu. A takav pristup danas još uvijek nije čest, posebno kada je riječ o velikim modernističkim zgradama diljem srednje i istočne Europe.

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár

Mnoge od njih desetljećima su promatrane kao problem; zastarjele, prevelike, energetski neučinkovite, po nekima čak i ružne. Atrium Architekti ovim projektom dokazali su suprotno: da ovakve zgrade, ako im se pristupi pažljivo i bez želje za potpunim brisanjem prošlosti, mogu postati savršeni prostori za život u suvremenom svijetu.

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár

Restauracija vrijednih izvornih materijala i detalja

Pritom, Kosmalt je i dalje ostala vrlo robusna, gotovo sirova građevina.

“Važan dio projekta bilo je otkrivanje i restauracija vrijednih izvornih materijala i detalja koji su tijekom desetljeća bili prekriveni novijim slojevima. Sačuvani su i obnovljeni originalni lijevani teraco u zajedničkim hodnicima i stubištima, mramorne obloge vestibula, travertinska obloga podnožja pročelja, izvorne čelične grede u zajedničkim prostorima te čelična galerija i stubište u ulaznom prostoru. Novi zahvati uvode suvremeni jezik kroz uporabu ekspandiranog metala, valovitog lima, novo projektirane rasvjete i snažnih kolorističkih akcenata. Staro i novo ostaju jasno razdvojeni, ali arhitektonski uravnoteženi”, opisuju autori.

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár
Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár
Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár
Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár

Niz vrlo kompaktnih stanova, od svega 21 m2

Zgrada je zadržala svoju izvornu stambenu funkciju. Tlocrtna organizacija, pojašnjava se u projektu, poštuje logiku postojeće strukture, ali maksimalno koristi njezin potencijal. Stanovi su vrlo kompaktni – mnogi imaju svega 21 m2 – no osjećaj skučenosti ublažen je velikim ostakljenjima, lođama i pogledima prema gradu, osobito na višim etažama. Tijekom projektiranja arhitekti su analizirali način života suvremenih korisnika i zaključili da takvi XS stanovi mogu kvalitetno funkcionirati i za pojedince i za parove.

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár
Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Foto: Matej Hakár

Istovremeno, zajednički prostori ostavljeni su neočekivano velikodušnima. Hodnici i stubišta su široki i prostrani, a zahvaljujući prirodnom svjetlu i pogledima prema gradu djeluju kao produžetak stanovanja – mjesta susreta i druženja. Dva simetrično postavljena stubišta i dalje dijele objekt na dva krila, nekad namijenjena muškarcima i ženama.

Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada
Obnova bez brisanja prošlosti: socijalistički radnički dom postao suvremena stambena zgrada

Individualni i dostojanstveni oblici stanovanja

Dio projekta čini i novi sustav signalizacije temeljen na bojama i simbolima. Losos, boja slonovače i žuta, uz simbole plus i minus, razlikuju pojedina krila hodnika i korisnicima intuitivno olakšavaju snalaženje u prostoru.

“Izvorno je zgrada služila kao socijalistički radnički dom – tip smještaja namijenjen samcima, koji je osim osnovnih uvjeta stanovanja uključivao i određeni oblik društvene kontrole. Danas ista zgrada ulazi u potpuno drugačiji društveni kontekst i nudi individualne, dostojanstvene i suvremene oblike stanovanja. Transformacija Kosmalta potvrđuje da se arhitektura može fleksibilno prilagođavati različitim potrebama i reflektirati životne cikluse svojih korisnika”, zaključuju arhitekti.

Foto: Matej Hakár