Gradi se Franc Samobor; uzbudljiv novi projekt. Arhitekti za Haus otkrivaju detalje

‘Trudili smo se osigurati pogled na rječicu Gradnu svakoj stambenoj jedinici. Uz to, bez obzira na veličinu pojedinog stana, želja je bila omogućiti svakom kvalitetne i prostrane vanjske prostore. Skladno smo ih uklopili u zelenilo i razigrali u formi kako bismo svakom pojedincu pružili dozu privatnosti. S brojem stanova ukupno i po etaži nije se pretjerivalo…’

Nakon uspjeha Franca Zagreb, jednog od najambicioznijih graditeljskih projekata u Hrvatskoj, Mado grupa upravo je najavila novi Franc; i to Franc Samobor. Riječ je o luksuznom boutique stambenom kompleksu smještenom uz samu šetnicu rječice Gradne u Samoboru, a zbog kojeg Mado grupa prvi put u svojoj bogatoj povijesti gradi izvan Zagreba.

Konkretno, radi se o svega 17 stanova, od koji će svaki, otkrivaju nam autori, imati prostrane privatne vanjske prostore, te spektakularne poglede na rječicu, okolnu prirodu i Stari grad. Haus je, naime, o detaljima projekta razgovarao s arhitektima koji stoje iza projekta; Tomislavom Baraćem iz Mado grupe te Anom Podobnik, arhitekticom i projektanticom u samoborskom uredu Urbane ideje, koji je prije pet godina pobijedio na natječaju.

Podobnik se za Haus prisjetila tog neobičnog perioda. “Natječaj i cijela priča vraća nas u koronu – 2020., kada smo radili od doma ili u uredu, u smjenama… Tako je nastalo naše natječajno rješenje. Samobor je naš grad, ured nam se nalazi parsto metara zračne linije od same lokacije, stoga u koroni, kada je sve stalo, naš kreativni duh nije. Uopće nije bilo sporno hoćemo li se odazvati na pozivni natječaj koji je stigao na našu adresu”, otkriva nam Podobnik kako je sve počelo.

‘Naše viđenje modernog načina stanovanja’

Ona i njezin tim originalno su izradili idejno rješenje prema smjernicama tadašnjeg investitora, da bi se u cijelu priču, srećom, uključio Mado i odlučio je realizirati. Doduše, prema vlastitim smjernicama i visokim standardima.

“Mado je preuzeo projekt Urbanih ideja te je uvažavajući viziju projektantskog tima utkao u projekt svoj drugačiji pojam doma, kompletan know-how vezan uz suvremeno i luksuzno stanovanje, ali i pažljivu, detaljnu i preciznu izgradnju… Otvorila nam se prilika za iskorak izvan zagrebačke stanogradnje te smo istu objeručke prihvatili s obzirom na to da je iz perspektive stanovnika Zagreba, Samobor oduvijek smatran kao vrlo poželjno mjesto za život.

To je grad s cjelovitim urbanitetom možda atipičnim za ostale gradove satelite u zagrebačkom prstenu, dugom regulatornom tradicijom urbanističkog oblikovanja, još od 1865. godine, fantastičnim stambenim kućama i mnogobrojnim ostvarenjima kvalitetnih hrvatskih arhitekata. Samo neki od njih su Dragomir Maji Vlahović, Stjepan Planić, Otto Munder, Mladen Vodička i Edvin Šmit. U tom kontekstu htjeli smo prikazati svoje viđenje modernog načina stanovanja”, govori nam Barać, ključan član projektnog tima u oba Franca; zagrebačkom i samoborskom.

Odmak od zagrebačkog Franca

Pitamo ga stoga koliko je bilo izazovno odmaknuti se ovim projektom od zagrebačkog Franca koji je, bez sumnje, već sada ostavio golemi pečat na Mado grupi.

“Svakako je bio izazov napraviti stanoviti odmak od zagrebačkog Franca, prvenstveno stoga jer nismo htjeli nastupiti iz pozicije kako mi vidimo način života u Samoboru. Željeli smo pružiti mjesto za život ljudima koji Samobor vide kao svoj dom, bilo da tu žive oduvijek ili tek planiraju živjeti. Praktične su razlike nastale i u tome što se radi o dvije dijametralno suprotne tipologije gradnje, prvenstveno zbog smanjenog mjerila i same veličine projekata kojima je važna poveznica smještaj uz iznimno vrijednu javnu pješačku površinu.

Rječica Gradna je snažan element urbane matrice grada i ponaša se poput gradske ulice. Grad se razvijao uz nju, a ona sama u pojedinim dijelovima ima različito lice. U povijesnom dijelu je dio urbane strukture grada, poput male Venecije, a na rubnim dijelovima zadržava svoju prirodnu i pejzažnu vrijednost”, opisuje Barać.

Stanovi od 66 do 169 m2 i prostrani vanjski prostori

Kako nam objašnjava, Mado je i u ovom projektu poseban naglasak stavio na kvalitetu stanovanja. Sa samo 17 stanova, grupa je kompleksom Franc Samobor odlučila postaviti nove standarde stanovanja u zemlji u kojoj smo, nažalost, već gotovo pa navikli na megalomanske objekte s bezbroj stambenih jedinica, a sve u korist što veće zarade.

Ovaj kompleks imat će stoga oko 2000 m2 netto površine, a stanovi će se kretati u rasponu od 66 m2 do 169 m2. Bit će raspoređeni kroz tri nadzemne i jednu podzemnu etažu (garaža), a ono što je investitorima i arhitektima bilo iznimno bitno, jest naglasak na humanoj arhitekturi. To podrazumijeva nekoliko ključnih stvari: kompleks neće biti natrpan stanovima; svaka od stambenih jedinica imat će prostrani vanjski prostor – bilo da se radi o vrtu, lođi ili terasi; a veliku ulogu u samoj arhitekturi imat će okoliš; u ovom slučaju rječica i sam Samobor.

“Samobor kao grad odlikuje povijesno središte grada humane arhitekture te zelenilo kao i dalje bitan element u oblikovanju grada. Mikrolokacija stambene zgrade Franc uz rječicu Gradnu s vizurama na istu, definirala je orijentaciju svih osnovnih prostora kao i njihovu kompoziciju. Trudili smo se osigurati pogled na Gradnu svakoj stambenoj jedinici. Uz to, bez obzira na veličinu pojedine stambene jedinice, želja je bila omogućiti svakoj kvalitetne i prostrane vanjske prostore. Iste smo skladno uklopili u zelenilo i razigrali u formi kako bismo svakom pojedincu pružili dozu privatnosti, a s brojem stanova ukupno i po etaži se nije pretjerivalo”, objašnjava nam Podobnik.

Dovršetak gradnje najavljen već za iduću godinu

Pitamo arhitekte kad možemo očekivati dovršetak gradnje te kolika će biti cijena kvadrata. Pomalo iznenađujuće, kažu nam da su s gradnjom već počeli i da bi Franc Samobor trebao biti gotov već u drugoj polovici sljedeće godine. A što se tiče cijene: “Stambene jedinice su specifične pa je sukladno s time formirana i cijena. Informaciju o tome potencijalni kupci mogu dobiti prilikom individualne prezentacije projekta u Odjelu prodaje Mado grupe”, govori Barać.

Od materijala zasad doznajemo da će fasada biti keramička; kako bi se naglasili oblikovni elementi zgrade, te da će se koristiti aluminijska stolarija s elegantnim kliznim stijenama i velikim francuskim prozorima. Naime, stanovi su osmišljeni tako da budu prozračni, ispunjeni prirodnim svjetlom, izuzetno funkcionalni te s visokom razinom energetske učinkovitosti i udobnosti.

“Implementirali smo najsuvremenija tehnička rješenja poput dizalica topline za grijanje. Svi sustavi stanova bit će povezani u integralnu smart-home aplikaciju kojom je moguće jednostavno upravljanje svim sustavima”, dodaje Barać.

Sve veći fokus na predgrađima i satelitskim gradovima

Za kraj, pitamo Podobnik – s obzirom na to da se cijela priča događanja u njezinom gradu – u čemu je njegova ljepota; zašto živjeti u Samoboru?

“Što se kvalitetnog stanovanja tiče, fokus se nesumnjivo sve više pomiče na stanovanje u predgrađima i satelitskim gradovima velikih gradova, odnosno manjim gradovima koji pružaju svojim stanovnicima sve sadržaje potrebne u svakodnevnom životu u sklopu malo ‘humanijeg’ ambijenta – prije svega u zelenilu, bez prometnih gužvi i sa sadržajima i aktivnostima dostupnim na pješačkim udaljenostima.

Samobor se savršeno uklapa u tu priču, a njegova tradicija urbaniteta (Samobor niti u jednom trenutku nije bio ‘spavaonica’ građana orijentiranih na Zagreb, već je čitavo vrijeme autonomna urbana cjelina) čini ga već dugi niz godina jednim od najpoželjnijih mjesta stanovanja na području grada Zagreba i okolice. Samobor je grad u kojem možete funkcionirati pješice, a ovaj je projekt dodatan dokaz navedenoga; pješačka udaljenost sadržaja za sve dobne skupine je nadohvat ruke”, zaključuje arhitektica.

---

Hausov native sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom MADO grupa d.o.o.