Tor Alva (Bijeli toranj) visok je 30 metara i smješten u centru Mulegnsa. Sa svojom spektakularnom arhitekturom i revolucionarnom tehnologijom, građevina demonstrira mogućnosti koje računalno oblikovanje i digitalna proizvodnja nude unutar područja arhitekture i graditeljstva
Planinski gradić Mulegns smješten je visoko u švicarskim Alpama duž prijevoja Julier. Povijesno gledano, Mulegns je bio postaja za kočije putnika između središnje Švicarske i regije Engadin, povezujući Zürich sa St. Moritzom. Prvotno je bio siromašno selo, te su mnogi njegovi stanovnici emigrirali u velike gradove kako bi radili kao štukateri i slastičari. Oni uspješniji na kraju su se vratili kući i izgradili veličanstvene vile. Kako se turizam počeo razvijati, selo je dalje prosperiralo. Na samom početku Prvog svjetskog rata, hotel Löwe, simbol “belle époque” u centru Mulegnsa, ugostio je američke predsjednike, rusko plemstvo, istaknute znanstvenike i dobitnike Nobelove nagrade.
No, danas je selo ugroženo izumiranjem. Mnoge zgrade su prazne, a broj stanovnika sveden je na 16. Fundacija Origen nastoji spasiti bogati kulturni inventar sela i revitalizirati ovo povijesno mjesto. Povijesni hotel Löwe obnovljen je i ponovno prima svoje prve goste, a na istom tragu Tor Alva nastoji promijeniti dosadašnje trend napuštanja mjesta i postati središnje mjesto okupljanja.
Tor Alva (Bijeli toranj) je 3D-printana građevina visoka 30 metara smještena u centru Mulegnsa. Planiran za Fundaciju Origen, ideja je da toranj djeluje kao svjetionik u selu i pruža prostor za umjetničke instalacije te glazbene i kazališne izvedbe. Sa svojom spektakularnom arhitekturom i revolucionarnom tehnologijom, građevina demonstrira mogućnosti koje računalno oblikovanje i digitalna proizvodnja nude unutar područja arhitekture i graditeljstva. To uključuje ne samo ekonomske i ekološke prednosti, već omogućuje i složenu nekonvencionalnu arhitekturu s hrabrim obiljem oblika.
Tor Alva je izrađena od betona koristeći 3D printanje koje je razvila DBT grupa na ETH u Zürichu Foto: R. Masallam
Niz od 32 razgranata stupa u obliku slova Y
Visoka i svijetla kazališna dvorana Tor Alve pruža panoramski pogled na impresivni alpski krajolik i samo selo. Dvorana nudi prostor za 45 posjetitelja, koji mogu pratiti male događaje pod kupolom tornja, dok se krovna konstrukcija sastoji od centralnog svoda i osam potpornih kupola.
Središnji dizajnerski element tornja čini niz od 32 razgranata stupa, u obliku slova Y, istovremeno u donjim zonama, masivni i niski stupovi stvaraju uske, impozantne prostore. Dok se penjete po središnjem spiralnom stubištu, prostor postaje primjetno svjetliji i prozračniji. Svaki stup je dvostruko ukrašen: horizontalnim ornamentom izrađenim od materijala koji proizlazi iz procesa betonskog printanja i spiralnom teksturom koja naglašava visinu zgrade. Svjetli materijali i upečatljive strukture poboljšavaju arhitektonsku igru svjetla i sjene.
Isprintani stupovi stižu na lokaciju, u centru sela Mulegns, gdje će toranj biti podignut Foto: Eleni SkevakiRobot postupno nanosi tanke slojeve mekanog betona kroz mlaznicu Foto: Ana Anton
Digitalizacija arhitekture i građevinske industrije
Čovječanstvo se danas diljem svijeta bori s rastućom potrebom za zgradama zbog urbanizacije, a to je ujedno najveći izazov kod izgradnje u budućnosti. Zato, to čini sve relevantnijim graditi održivo i ekonomično. Stoga je dio struke suglasan da se odgovori na ovo mogu pronaći samo uz radikalnu digitalizaciju arhitekture i građevinske industrije.
Robotizirane tehnike aditivne proizvodnje poput 3D printanja u tom pogledu predstavljaju veliki iskorak. Visok 30 metara, uključujući temelj, Tor Alva bit će najviša 3D printana zgrada na svijetu.
Haus je stoga razgovarao s Michaelom Hansmeyerom, arhitektom, profesorom i autorom Tor Alve. Govorio je o izazovima printanja tornja, dizajnu koji se u procesu mijenjao i revolucionarnom značaju projekta.
Foto: TEDTalks
Haus: Stupovi su ispisani korištenjem betonskog postupka ekstruzije razvijenog na ETH Zürichu od strane tamošnjeg tima za digitalne građevinske tehnologije. Možete li objasniti proces našim čitateljima?
Hansmeyer: U procesu 3D ispisivanja betona, robot postupno nanosi tanke slojeve mekanog betona kroz mlaznicu. Materijal je dovoljno mekan da se veže i formira homogene komponente, ali brzo se stvrdne kako bi podržao uzastopne slojeve. U Tor Alvi, ispisani beton koristi se potpuno strukturno po prvi put, a potrebna armatura umeće se robotski tijekom proizvodnog procesa, što je značajna prekretnica u razvoju 3D printanja betona.
Vizualizacija tronja u prostoru gdje će biti postavljen Foto: Hansmeyer/Dillenburger
Haus: Cilj je promovirati potencijal 3D ispisivanja betona i pokazati primjerom kako tehnologija može pomoći u minimiziranju količine materijala korištenog u gradnji. Zašto je to važno?
Hansmeyer: U tankozidnim, šupljim stupovima tornja, beton se koristi samo tamo gdje je strukturno potreban, slično optimiziranim strukturama koje poznajemo iz prirode. Smanjenje uporabe materijala dovodi i do smanjenja emisije CO2. Ovaj pristup ne samo da smanjuje ekološki otisak, već također pridonosi održivijoj gradnji. Osim toga, 3D ispisivanje betona više ne zahtijeva posebne oplate, što dodatno smanjuje otpad. Eliminacija oplate ujedno otvara nove slobode u dizajnu s obzirom na izražajne oblike, detalje površine i šupljine, ali i omogućuje ekonomičnu proizvodnju prilagođenih komponenti. Ovaj napredni pristup znatno olakšava izradu složenih oblika.
Haus: Na kojoj razini vjerujete da tehnološki napredak utječe na naše osjećaje slobode i ograničenja u dizajnu, uzimajući u obzir cilj koji ste postavili u vezi s napretkom tehnologije 3D ispisivanja betona?
Hansmeyer: Jedan od motiva istraživanja u digitalnoj proizvodnji je nada da takva tehnologija može pretvoriti kompleksnost iz izazova u priliku.
Prikaz najviše točke tornja, kroz vizualizaciju autora Foto: Hansmeyer/Dillenburger
Haus: ETH Zürich jedno je od vodećih sveučilišta u svijetu u znanosti i tehnologiji, međunarodno priznato po naprednim istraživanjima i inovacijama. Kako je došlo do suradnje na ovom projektu?
Hansmeyer: Godine 2018., Odjel za strateški razvoj na ETH Zürichu organizirao je putovanje u Val Surses u Nova Fundaziun Origen. Cilj razmjene bio je izgraditi mostove između kulture i znanosti; između ETH-a i regije. Temelji za suradnju postavljeni su 2019., Odjel za digitalne građevinske tehnologije na ETH-u osmislio je scenografiju za vrtove Ville Carisch u Riomu. Stupovi stoje na otvorenom već više od četiri godine i pružaju važna znanstvena otkrića i praktično iskustvo za izgradnju tornja u Mulegnsu. Projekt Tor Alva službeno je pokrenut 22. lipnja 2021. godine, švicarski federalni predsjednik Guy Parmelin, predsjednik kantona Graubünden Mario Cavigelli i gradonačelnik općine Surses, Leo Thomann, sudjelovali su na svečanom otvorenju.
Testiranje rasvjete koja će osvjetljavati svaki pojedini stup Foto: Hansmeyer/Dillenburger
Haus: Svečanosti su nazočila tri predsjednika, to puno govori o značaju projekta. Kako komentirate takav značajan interes i podršku?
Hansmeyer: Švicarska je prije nekoliko godina pokrenula prvi svjetski Nacionalni centar kompetencija u istraživanju digitalne proizvodnje, jer je prepoznat ogroman značaj tog istraživanja za arhitekturu, općenito građevinski sektor, ali i važnu ulogu građevinske kulture u toj zemlji.
Haus: Ovo je prvi put da je metoda ispisivanja korištena za strukturne komponente, budući da je prije korištena samo za dekorativne elemente. Pomaže li ovo pionirsko nastojanje ubrzanju implementacije tehnologije u izgradnji višekatnica?
Hansmeyer: Vjerujemo da je integracija armature unutar procesa 3D ispisivanja ključna za učinkovitiju uporabu ove tehnologije, i s ovim projektom možemo pokazati da se mogu graditi i višekatne strukture poput tornja visokog 30 metara.
Na Tor Alvi, printani beton se prvi put koristi potpuno strukturno Foto: R. Masallam
Haus: U lipnju, toranj očekuje svoje prve posjetitelje. Jeste li uzbuđeni?
Hansmeyer: Da, bit će to uzbudljiv trenutak kad će posjetitelji moći doživjeti toranj, ali i kada prvi umjetnici mogu stvoriti jedinstvene izvedbe u tom posebnom kontekstu.
Haus: Koji je životni vijek takve strukture?
Hansmeyer: Životni vijek strukture trebao bi biti usporediv s drugim betonskim strukturama, međutim, toranj je dizajniran i inženjerski koncipiran tako da se može rastaviti nakon 5 godina bez uništavanja dijelova: otvarajući mogućnost za ponovno podizanje na drugom mjestu.
Testiranje konstrukcije pri CSBD Group, ETH Zurich Foto: Hansmeyer/Dillenburger
Haus: Koji su bili najveći izazovi tijekom projekta? Je li bio veliki pritisak raditi na nečemu prvi put, oslanjajući se isključivo na sistem pokušaj/pogreška, bez prethodne prakse u tom pogledu?
Hansmeyer: Iako ima mnogo pionirskih aspekata, projekt se također oslanja na dugoročne istraživačke procese, kako u pogledu proizvodnje tako i u strategijama dizajna. Međutim, aspekt izgradnje nečega novog fundamentalna je motivacija za nas kao arhitekte.
Presjek tornja Foto: Hansmeyer/Dillenburger
Haus: U kojoj fazi projekta se trenutno nalazite?
Hansmeyer: Isprintali smo sve stupove od razine 1 do 3, i trenutno printamo najviše stupove (posljednje) razine 4.
Haus: Uključeni tim obuhvatio je širok raspon stručnjaka, od građevinskih inženjera do znanstvenika s ETH-a. Kako je tekla koordinacija, kako su izgledali radni sastanci? Jesu li postojale napetosti? Ako da, kako ste ih riješili?
Hansmeyer: Da, uključen je širok raspon stručnjaka – i interno na ETH-u i eksterno – od građevinskih inženjera, znanstvenika materijala, planera fasada itd. Dizajn tornja prošao je kroz mnoge iteracije kako su savjeti ovih stručnjaka pristizali. Na primjer, prve skice tornja imale su stupove koji su bili vertikalniji u dizajnu. Konačni dizajn sada ima stupove u obliku slova Y koji su strukturno korisni – jer funkcioniraju poput rešetke – i omogućuju nam smanjenje debljine stupova i upotrebu materijala.
Testiranje rasvjete Foto: Hansmeyer/Dillenburger
Haus: Približno koliko ljudi je bilo uključeno u projekt?
Hansmeyer: To je velika grupa, teško je navesti točan broj. Još važnije, ova grupa je vrlo raznolika. Klijent, Nova Fundacija Origen, je neprofitna kulturna institucija. Uključena su istraživanja iz različitih disciplina poput znanosti o materijalima, građevinskih inženjera, robotike i arhitekture. Osim toga, surađujemo s vanjskim inženjerima i industrijskim partnerima. Na kraju, postoji i snažno sudjelovanje lokalne zajednice.
Horizontalni ornament proizlazi iz procesa betonskog printanja Foto: Hansmeyer/Dillenburger
Haus: Danas se selo Mulegns suočava s izumiranjem. Kakav je osjećaj direktno utjecati na potencijalnu promjenu trenda i možda vratiti staru slavu onoga što je nekad bio značajan punkt?
Hansmeyer: Situacija Mulegnsa može se naći i u drugim dijelovima švicarskog alpskog područja. Iako ne postoji univerzalno rješenje, vjerujemo da su kulturne inicijative poput projekta tornja dobra strategija za takve regije. Svakako, selo Mulegns ima bogatu povijest vrijednu očuvanja.
Haus: Planirate li u bliskoj budućnosti nove projekte koristeći istu ili sličnu tehnologiju?
Hansmeyer: Da, ova strategija može se primijeniti na različite projekte, i nastavljamo istraživati u tom smjeru. Trenutno ne možemo otkriti više detalja o sljedećim projektima.
Vizualzijacija tornja na lokaciji postavljanja Foto: Hansmeyer/Dillenburger
Haus: Planirano je da se toranj rastavi 2029. Znači li to da će biti premješten na drugo mjesto? Postoji li šansa, ako postane novi turistički simbol sela, da tamo ostane trajno?
Hansmeyer: U duhu kružne ekonomije, toranj je zaista planiran s demontažom na umu. Modularni dizajn omogućuje lako sastavljanje i rastavljanje pojedinačnih komponenti. Svi glavni dijelovi su spojeni vijcima, bez ljepila. Stoga očekujemo da ćemo toranj ponovno izgraditi na drugom mjestu nakon 2029. godine.
Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje iskustvo na našoj web stranici. Informacije o kolačićima koje koristimo ili opcije za isključivanje kolačića možete pronaći u postavkama Police Privatnosti
Nužni kolačići
Uvijek aktivni
Nužni kolačići su apsolutno neophodni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići anonimno osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Analitički kolačići
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web-stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o broju posjetitelja, stopi napuštanja početne stranice, izvoru prometa itd.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.