Zeleno | 8 travnja, 2024
Par kod Koprivnice gradi kuću od prešane slame; ‘Sklopili smo je kao Lego set, u dva i pol dana’
Investitori nas provode kroz sve detalje i izazove gradnje ovakve kuće
Autor: Petra Smoljak
Zeleno | 8 travnja, 2024
Investitori nas provode kroz sve detalje i izazove gradnje ovakve kuće
Autor: Petra Smoljak
Za razliku od balirane slame, ovdje se koristi tehnologija prešanja slame u svim smjerovima. Rezultat je gusto nabijena slama koja postaje iznimno čvrst i otporan materijal te odlična prirodna izolacija
Posljednjih nekoliko godina, posebno nakon pandemije koronavirusa, sve više mladih ljudi seli iz velikih gradova u manja mjesta kako bi živjeli u doticaju s prirodom. Nove tehnologije, pa time i mogućnost rada od kuće te sve bolja prometna povezanost omogućili su im da se odvaže na takav korak. Prije dvije i pol godine na to se odlučila i modna dizajnerica Melina Marelja sa suprugom te su se u ranim četrdesetima iz Zagreba preselili u jedan miran i šumom okružen dio Koprivnice.
Ondje su pronašli zemljište od dvije i pol tisuće kvadrata i prije nekoliko mjeseci počeli graditi niskoenergetsku kuću od prešane slame i drva. U razgovoru s Melinom doznali smo više o samom procesu takvog, kod nas rijetkog tipa gradnje, prednostima, cijenama, pa i izazovima s kojima se susreću.
“Prije šest, sedam godina suprug i ja smo počeli tražiti zemljište za kuću izvan Zagreba i u startu smo znali da želimo neki vid brze gradnje prvenstveno zbog silnih problema s čvrstom gradnjom i nedostatkom radnika o kojima smo slušali sa svih strana. Htjeli smo se što bolje pripremiti za sve što nas čeka pa smo upisali školu prirodne gradnje kod Matka Šiška na ZMAG-u i ondje smo se prvi put susreli s kućom od balirane slame. To nam je iskustvo otvorilo nove vidike i mogućnosti o kojima do tada nismo razmišljali”, prisjeća se Melina.
Nakon duge potrage za zemljištima po Zagorju i okolici Varaždina, svoje su uspjeli pronaći u Koprivnici. “Zanimljivo je da do tada nikada nismo bili u tom gradu. Naime, nakon neuspješne potrage u Zagorju, gdje smo umalo kupili zemljište, prijateljica mi je predložila da pogledamo u Koprivnici jer nije daleko od Zagreba i dobro je povezana vlakom. Znam da će se sada dosta ljudi koji žive u tom kraju nasmijati jer se priča s prugom proteže već zadnjih dvadeset godina, no s radovima se intenzivno krenulo taman u vrijeme kada smo mi došli. Do sljedeće godine pruga Rijeka – Mađarska trebala bi biti gotova i tada će se od Koprivnice do Zagreba voziti svega 45 minuta. Nismo imali ništa za izgubiti pa smo jednog vikenda posjetili njezine prijatelje koji tamo žive. I oduševili se. Sjećam se da je bio lijep, sunčan dan i da je sve izgledalo idilično. Zaljubili smo se na prvi pogled jer je to mali grad koji ima sve”, prisjeća se Melina.
Idući vikend su se vratili kako bi pogledali kuću koju su pronašli u oglasniku, a treći su već došli s ponudom. Nažalost, netko ih je pretekao i dao višu ponudu. Cijela stvar je propala, ali nisu odustali od tog malog grada. “Četvrti vikend već smo otkazali stan u Zagrebu kako bismo se preselili u Koprivnicu i nastavili tražiti zemljište ili kuću. Nije bilo nikakve dvojbe, straha ili kočnice. Dosta vremena smo proveli u potrazi i kroz taj period shvatili smo što doista želimo”, govori Melina koja je cijeli život provela u Zagrebu.
Nakon edukacije na ZMAG-u nastavili su istraživati sve o prirodnoj gradnji te je Melina u nekom trenutku na Instagramu naletjela na kompaniju EcoCocon koja u Litvi i Slovačkoj proizvodi panele od prešane slame. Doznala je i da se ti paneli, za razliku od balirane slame, službeno vode kao čvrsta gradnja. Čvrsta gradnja, naime, podrazumijeva ciglu i beton, dok se ovi paneli slažu kao u montažnoj gradnji. Dakle, kod gradnje se koriste ispunjeni drveni paneli koji se vrlo brzo sklapaju i umjesto materijala poput mineralne vune ili stiropora za izolaciju se koristi slama.
No, za razliku od balirane slame (slame u balama), objašnjava Melina, ova kompanija koristi tehnologiju prešanja slame u svim smjerovima, a rezultat je gusto nabijena, čvrsta slama koja teži čak 110 kilograma po kubnom metru što se pokazalo kao vrlo čvrst i otporan materijal, te odlična prirodna izolacija. Ubrzo su im se javili i saznali da surađuju i s ostalim zemljama EU, a tamo su ih odmah spojili sa svojom partnericom iz Hrvatske, arhitekticom Marinom Zajec iz Arhitekture E.L.I.
“Činjenica da netko već ima iskustva s EcoCoconom u Hrvatskoj bila nam je veliko olakšanje jer smo se pripremali da ćemo sve morati prolaziti sami. Nakon inicijalnog susreta s Marinom znali smo da smo pronašli kariku koja nam je nedostajala. Brzo je riješila sve naše nedoumice i dala nam dodatni vjetar u leđa. Rekli smo joj da želimo raditi prizemnicu. Pokazali smo joj neke nacrte koji nam nisu funkcionirali jer smo se borili s prostorom, a ona nam je dala funkcionalna rješenja i kuću je u potpunosti prilagodila našim potrebama”, govori Melina.
Nakon što su dobili idejni i glavni projekt krenuli su tražiti izvođača, što nije bio lagan posao. Znali su da će taj dio morati odraditi sami jer ovakav tip gradnje ne funkcionira po principu ‘ključ u ruke’. Tijekom sastanaka nailazili su i na dosta problema u komunikaciji s ljudima koji se godinama bave zidanom i armiranobetonskom gradnjom.
“Sjećam se tih izraza lica kada bismo im rekli da planiramo izgraditi kuću od prešane slame. Uglavnom bismo prvo naletjeli na šutnju, pa na upitnike iznad glava i komentare tipa: “Aha, od slame? To je vikendica?”. Nisu razumjeli da gradimo kuću za život, a ne za povremeni dolazak, jer im je naš odabir materijala jednostavno bio sulud. Kada bismo im objasnili cijeli koncept, obično bismo dobili odgovore da to ne rade, nemaju vremena ili jednostavno ne žele”, govori Melina i dodaje da je drugi problem bio i to što je većina izvođača bila zauzeta godinu dana unaprijed, a cijene poprilično visoke.
Javljali su se brojnim građevinskim firmama. Dakle, nisu se orijentirali samo na Koprivnicu i okolicu, ali su ujedno bili i vrlo oprezni kod traženja. “Naslušali smo se mnogo loših priča o izvođačima pa smo sve provjeravali. Danas, srećom, možete vidjeti je li firma bila u blokadi, a uz usmene preporuke dostupne su i recenzije bivših klijenata. Ipak, ispalo je da se nikome nije dalo učiti nove stvari jer ionako imaju previše posla”, prisjeća se Melina. Na kraju su ipak uspjeli, pronašli su jednu lokalnu građevinsku firmu u okolici Koprivnice, iz Reke.
“Firma se zove Vulkan gradnja i bavi se čvrstom izgradnjom kuća te se s gradnjom koja uključuje slamu nisu do tada susreli. No, bili su iznad svih naših očekivanja. Zaista odlični. Od početka im se svidio projekt, bili su otvoreni za nove stvari, a to se pokazalo ključnim. Prepoznali su priliku za ulazak na jedan novi dio tržišta, jer su izgradnjom naše kuće postali jedini izvođači u Hrvatskoj koji su izgradili kuću ovim sustavom slamnatih panela. I suradnja s njima bila je jako ugodna”, govori.
Već su u startu s njihovom arhitekticom dogovorili dolazak predstavnika EcoCocona iz Slovačke, Denisa Regnacqa, kako bi glavnom izvođaču pomagao kod sklapanja panela i bio dostupan za sva njihova pitanja. “Bio je s nama dva dana, no dečki su se odlično snašli. Kada su spojili cijelu kuću od prešane slame bili su toliko precizni da je Denis rekao da su već podjednako dobri kao njegova iskusna ekipa u Slovačkoj. Zaista su dali sve od sebe”, govori Melina.
S prvim radovima počeli su sredinom rujna. Najprije su se kopali temelji, a kuća se, kaže, doslovce sklopila u dva i pol dana. “Naši izvođači dobili su sve potrebne materijale; od vijaka, zrakonepropusne folije za zaštitu, tanjih drvenih zaštita za podove i prozore, traka, itd. Sve malo podsjeća na Lego set, imate sve dijelove i jednostavno ne možete pogriješiti. Sve se sklopi i dobro zaštiti, no drvenu krovnu konstrukciju su naši izvođači napravili sami. Na nama je još bilo da pronađemo ostale izvođače za aluminijski krov i stolariju. I tu smo proveli dosta vremena u traženju”, govori.
Ponude za stolariju su bile, kaže, od 20 do 50 tisuća eura što im je bila dosta velika stavka u budžetu. Drvo/aluminij stolarija koju su prvotno htjeli bila je izvan budžeta, pa su se na kraju odlučili za kvalitetnu aluminijsku stolariju s troslojnim ostakljenjem, od jedne firme iz Sv. Križa Začretja. “Kao i za sve cijena ovisi o više faktora; koliko otvora imate, veličini istih, te uzimate li rolete, žaluzine i komarnike. Na našoj kući ima dosta otvora i dvije velike klizne stijene, pa i to naravno pridonosi visini cijene”, objašnjava Melina.
Inače, kuća koju grade je prizemnica od 146 kvadrata neto površine od čega će poslovni dio imati 23, a stambeni 123 kvadrata. Smještaj kuće na parceli bio je uvjetovan željom da se, što je više moguće, očuva postojeće visoko zelenilo. Polaganjem kuće paralelno sa slojnicama terena ostvaren je i bolji kontakt interijera s vanjskim prostorom, a uvlačenjem kuće na višu poziciju udaljenu od pristupne ceste, otvorile su se i ljepše vizure visokih stabala na samoj parceli i nasuprotnog brežuljka.
“S obzirom na to da smo željeli prizemnicu, kuća je dosta dugačka – ima skoro 23 metra. Nismo htjeli katnicu, a s obzirom na njezinu dužinu i volumen jako se dobro uklopila na naše zemljište. Željeli smo biti povezani s vanjskim dijelom, a i nismo htjeli stube jer smo razmišljali i o starosti. Možda da smo gradili kuću prije desetak godina to nam vjerojatno uopće ne bi palo na pamet”, smije se Melina, te dodaje da im je najbitnije bilo da im kuća bude funkcionalna, povezana s prirodom koja ih okružuje i da u njoj mogu uživati.
Poslovni prostor u kojem će se nalaziti Melinin studio bit će smješten na samom ulazu u kuću od prešane slame. Uz studio će se nalaziti i maleni wc i hodnik, a staklenim vratima će biti odijeljen od životnog prostora u kojem će se nalaziti otvoreni prostor dnevnog boravka, blagovaonice i kuhinje, orijentiran i direktno povezan s prednjom izloženijom i stražnjom, intimnijom terasom. U stambenom dijelu će se nalaziti još tri sobe: spavaća, radna i dječja soba te jedna kupaonica.
“Otpočetka smo imali ideju da iz kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka imamo s obje strane izlaze na terasu i vrt. Inače, naša se kuća nalazi na sredini zemljišta, pa će se sa stražnje terase izlaziti na prvi plato gdje će biti lounge dio i vrt, a na platou iznad zasadit ćemo voćnjak. U osnovi smo htjeli s te dvije terase proširiti vizualno kuću da imamo otvoreni prostor sa svih strana, a osim toga ideja je da većinu vremena provodimo vani”, objašnjava Melina.
Odlučili su se i za visoke stropove u cijeloj kući, pa tako u prednjem dijelu gdje se nalazi kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak stropovi sežu do 3.90 metara, a na drugoj strani gdje su sobe visina je oko 2.80 metara što daje dojam prostranosti. “Kvadratura zapravo nije velika, ali dužina kuće od 23 metra pruža dojam da je mnogo veća nego što zaista jest. Primijetila sam već sada, dok je još u izgradnji, kako sve djeluje mnogo veće, prostranije i ugodnije nego što sam zamišljala”, govori Melina.
U cijeloj kući će postaviti podno grijanje te peć na drva koja će služiti više za ugođaj. “Nekako sumnjam da ćemo tu peć često paliti jer po svim pokazateljima koje imamo od strane proizvođača kuća će biti topla. Kada je vani 0 stupnjeva, unutar kuće bi trebalo biti između 18 i 20 stupnjeva. Dakle, bit će potrebno jako malo dogrijavanja. Ista stvar je i ljeti. Izolacija slamom je takva da bi trebala čuvati i hladnoću unutar kuće. Ako je vani 35 stupnjeva unutra bi trebalo biti ugodno i zato nismo postavljali klime. Naša arhitektica je prije 12 godina radila kuću od balirane slame i iz svojeg iskustva nam je potvrdila da nema potrebe za dodatnim hlađenjem. No, ako se pokaže suprotno, uvijek možemo naknadno ugraditi klimu, iako vjerujem da neće biti potrebno”, govori dizajnerica.
Zanimljivo je i da na podove neće lijepiti pločice ili slagati parkete jer su se odlučili na zaribani beton, a u dijelu tuš kabine postavit će mikrocement. “Zapravo smo željeli mikrocement u cijeloj kući, ali mu je cijena vrlo visoka. Oko 100 eura po kvadratu, pa smo odustali od te ideje. Osim toga, kod mikrocementa se treba dobro paziti. Ako nije dobro postavljen lako puca i sva moguća oštećenja su vidljiva. Osim toga, svakih pet godina potrebno je raditi ponovni zaštitni premaz”, objašnjava Melina i dodaje kako su se detaljno raspitali i doznali da je zaribani beton otporan i vrlo lagan za održavanje.
Zidove će oblagati glinenom žbukom jer je ona u kombinaciji sa slamom idealan materijal za unutarnji prostor. Naime, glina ima sposobnost održavanja stabilne temperature unutar objekta, te prirodno prima i otpušta vlagu. Naručili su je iz jedne firme (Saviukumaja) u Estoniji, do koje su došli preko EcoCocona jer s njima često surađuju. Uz glinenu žbuku koristit će i glinenu boju kao završni sloj.
“Estonija je inače poznata po glini, kažu da ono što su auti za Njemačku to je glina za Estoniju. Bogata je raznim vrstama, a samim time i bojama gline, stoga oni ne koriste pigmente za dobivanje boje već različite vrste gline koje se miješaju. Mi smo se odlučili za topliju nijansu crvene od 10 posto”, govori Melina te dodaje da su trenutno u fazi pripreme za nanašanje grubog dijela glinene žbuke. Naime, morali su malo stali s radovima s obzirom na to da glina ne trpi temperature ispod pet stupnjeva, a kako vanjski dio kuće donedavno još nije bio do kraja izoliran ulazila je hladnoća.
Inače, vanjski dio kuće obložili su zrakonepropusnom folijom te šest centimetara debelim Steico pločama koje su izrađene od drvenih vlakanaca što je, objašnjava Melina, dodatna prirodna izolacija umjesto stiropora. Nisu željeli klasičnu fasadu, pa su na stražnje dijelove kuće, zbog pozicije na kojoj više udara kiša i vjetar, postavili Prefa aluminijsku fasadu antracit boje.
Ostale dijelove kuće obložili su drvenom vertikalnom fasadnom oblogom. Željeli su, kaže, drvene obloge od ariša zbog njegove sivkaste boje, ali su se zbog visoke cijene ipak odlučili za pristupačniju varijantu bora, a Melina je imala plan kako je na prirodan način obojiti u sivo. Naime, gledajući poznatu TV emisiju o gradnji kuća Grand Design naletjela je na epizodu u kojoj je investitor u Švedskoj postavljao fasadu od borovine, ali ju je premazao željeznim sulfatom kako bi dobio sivo-smeđi ton koji s vremenom potpuno poprimi sivu boju.
“Kako borovina nema dovoljno tanina izvukli smo ga prirodno. Premazali smo obloge crnim čajem i za nekoliko dana stavili premaz željeznim sulfatom. Na taj smo način dobili sivo-smeđi ton koji će s vremenom još više potamniti i dobiti sivu boju. S obzirom na to da nas je loše vrijeme zaustavilo u napretku farbanja, zajedno s prijateljima smo ipak uspjeli ofarbati polovicu građe i zasad to jako dobro izgleda”, govori Melina. Iz Švedske je, kaže, naručila i kvalitetan željezni sulfat, a u Koprivnici je kupila premium crni čaj lokalnog proizvođača čaja, Pampa. “Ima tu puno istraživanja i eksperimentiranja, ali smo zadovoljni kako je na kraju sve ispalo. Znam da ljudima to možda zvuči alternativno, ali radi se o tehnikama koje su se koristile davno prije. Nije to ništa novo, već smo samo zaboravili na njih ”, govori Melina.
Kada su krenuli u cijelu priču s gradnjom kuće i konačnu odluku da grade sa slamnatim panelima EcoCocona, bilo im je prirodno da uz slamu koriste i ostale bio materijale poput gline za žbuku, boje za zidove koje su na bazi gline te Steico ploče od drvenih vlakanaca za vanjsku izolaciju. S takvim se materijalima, naglašava Melina, smanjuje emisija CO2, a kuća ima i iznimna izolacijska svojstva i odličnu mikroklimu unutar samog prostora.
“Također, slama je jako dobar materijal i odličan izolator i sigurna sam da za takvu cijenu na tržištu nismo mogli dobiti bolju izolaciju. Naši zidovi će s drvenom ventiliranom fasadom, slamnatim panelima i glinenom žbukom biti debljine 55 centimetara. A kako bi se još više optimizirao ekološki otisak gradnje na lokaciju, potporni zidovi su planirani kao kameni gabioni, a ne kao armiranobetonski zidovi”, govori Melina i dodaje da bi kuća trebala biti gotova do travnja.
U razgovoru o cijeni takve kuće Melina govori da ona ovisi i o vrsti stolarije koja se ugrađuje i krovu koji se radi. “Mi smo tu mogli proći znatno jeftinije da smo uzimali jeftinije PVC elemente. No, na samom početku smo se dogovorili oko kojih stavki nećemo raditi kompromise, a to su bili zidovi, izolacija, krov i stolarija na koje je otišao dosta dobar dio budžeta. I zato je važno naglasiti da nema univerzalnog odgovora na ovo pitanje, jer cijena našeg projekta neće biti ista kao za druge projekte i to je ono što možda najviše ljude zbunjuje kod planiranja budžeta. No, s druge strane u usporedbi s montažnom ili čvrstom gradnjom za tu cijenu dobivamo znatno više.”, mišljenja je Melina.
Na pitanje kolika je cijena panela prešane slame po kvadratnom metru odgovara kako ona nije fiksna jer ovisi o nekoliko parametara. Konkretno, cijena EcoCocon panela od drveta i slame koji su oni koristili iznosi 165 eura po kvadratnom metru bez PDV-a, a materijali za zrakonepropusnost i spojni elementi iznose dodatnih 13,50 eura po kvadratnom metru bez PDV-a.
“Cijena ovisi o samoj kući jer elementi mogu biti uži ili širi. Debljina našeg panela je 40 centimetara i radi se po mjeri. Svaki projekt je specifičan, a nas su svi elementi vanjskih nosivih i izolirajućih zidova s dodatnom Steico izolacijom i svim potrebnim materijalima (folije, vijci, spojni materijali, itd.) te izradom radioničke dokumentacije koštali 54.000 eura”. Isto tako u tu cijenu je uključena i gruba i fina glinena žbuka, te glinena boja koju smo naručili iz firme koja s njima surađuje, te naravno cijena dostave od 4 tisuće eura”, objašnjava Melina i dodaje da se radilo o površini od 168 metara kvadratnih vanjskih zidova. No, tu su naravno i svi drugi elementi. Cijena radova, temelji, krov, stolarija, unutarnje obloge… To je, napominje, vrlo individualno. Također naglašava i da su Steico ploče i glinena žbuka opcionalne i ne moraju se naručivati da bi sustav funkcionirao, a oni su se, kaže, odlučili za to jer su htjeli dodatnu izolaciju i zaštitu.
Kao kod gotovo svake gradnje, budžet s kojim su računali na početku nije bio dovoljan jer su se, osim povećanja cijena dogodili i neki nepredviđeni troškovi od 15-ak tisuća eura. “Primjerice, kod pripreme temelja bilo je puno više kopanja nego što je bilo predviđeno jer je kuća dosta dugačka, a nadzorni inženjer je zatražio dodatno ojačanje temelja, što je doprinijelo povećanju količina betona i rada”, objašnjava Melina i dodaje da se takva iznenađenja vjerojatno ne bi dogodila da su radili na parceli koja nije na brijegu.
“No, tada bi se možda radilo o nekom drugom izazovu i zato kod gradnje kuće treba biti spreman na sve, pripremiti živce i strpljenje, jer drugo vam ništa ni ne preostaje. Zato je naša mantra tijekom ove gradnje postala da je sve rješivo, kada iskrsne neki izazov postanemo kreativni i pronađemo rješenje i naravno pokušavamo se što manje živcirati. Nije uvijek lako ali se do sada to pokazalo kao dobitna kombinacija”, kaže za kraj Melina koja kroz idućih par mjeseci planira završiti svoju kuću od prešane slame, a finalni rezultat moći ćete vidjeti na Hausu.
Domovi
Dala sam sestri, scenografkinji, da mi preuredi terasu
Ljudi
Zaljubili su se u oronuli Vjesnikov prostor, potrgali se da ga dobiju pa napravili veličanstvenu radionu
Projekti
Mladi stolar izgradio si je kućicu usred šume u Istri
Nekretnine
Ako imate zemlju u prirodi, možda biste trebali kao ovi ljudi: staviti na nju sjenicu i ozbiljno zarađivati
Umjetnost
Mladi hrvatski umjetnici u koje vrijedi investirati
TAGOVI: #EcoCocon, #gradnja kuće od slame, #kuća od slame, #prešana slama