Rekonstrukcija | 10 travnja, 2024

Nekadašnja crkva i samostan u Zadru dobili novi život. Arhitekt nas vodi kroz obnovu

Ante Uglešić za Haus otkriva detalje trogodišnje obnove objekta koji je postao dom Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju

Autor: Petra Smoljak

Kompleks se danas sastoji od prostora crkve u kojem će se odvijati stručni i kulturni sadržaji, uredskih prostora u dijelu bivšeg samostana, prijemne zgrade u kojoj su informativni pult i tematska čitaonica na galeriji te dormitorij, a sagradili su i još jedan potpuno novi objekt

U Zadru je nedavno dovršena obnova dijela nekadašnjeg samostana i crkve sv. Nikole prema projektu zadarskog arhitekta Ante Uglešića. Riječ je o jedinoj crkvi u Zadru koja je izvorno rađena u baroknom stilu, a desakralizirana je krajem 18. stoljeća. Tijekom vremena imala je razne funkcije poput vojarne, bolnice, skloništa za beskućnike, pa i arhiva Jugotankera. 

Nakon vrlo kompleksne obnove, koja je trajala nešto više od tri godine i na koju se utrošilo pet milijuna eura, kompleks je dobio novu namjenu. Postao je mjesto Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju (MCPA), te prostor u kojem će se, nakon otvorenja 9. travnja, odvijati razna stručna i javna kulturna događanja poput izložbi, predavanja i koncerata, a više o samoj obnovi i arhitektonskim rješenjima ispričao nam je gospodin Uglešić.

Riječ je o jedinoj crkvi u Zadru koja je izvorno rađena u baroknom stilu Foto: Sandro Lendler
Tijekom vremena imala je razne funkcije poput vojarne, bolnice, skloništa za beskućnike…
Foto: Sandro Lendler

Od ruševine napravili dormitorij

Cijeli taj kompleks, objašnjava nam Uglešić, bio je jako zapušten i devastiran, a sastojao se od prostora crkve, koji je godinama služio i kao arhiv Tankerskoj plovidbi, te ruševnog dijela bivšeg samostana. U sklopu kompleksa nalazilo se još nekoliko pomoćnih prizemnih objekata, te betonsko sklonište koje su, za vrijeme Drugog svjetskog rata, gradili Talijani. Taj je objekt tijekom obnove srušen jer je bio vrlo masivan i nije imao neku vrijednost, ali ruševinu pomoćne zgrade na istočnom dijelu parcele nisu uklonili već su iz nje napravili dormitorij. 

Sagrađen je potpuno novi izložbeni paviljon Foto: Sandro Lendler
Izvana je obložen corten čelikom, a unutra je natur beton Foto: Sandro Lendler

“Zapravo smo od tih razvalina napravili novi objekt, dormatorij s tri apartmana i pripadajućim dvorištima – atrijima, koja su namijenjena gostujućim profesorima i stručnjacima podvodne arheologije i sl.”, govori Uglešić i objašnjava da se obnovljeni kompleks danas sastoji od prostora crkve u kojem će se odvijati razni stručni i kulturni sadržaji, uredskih prostora u nekadašnjem dijelu samostana, prijemne zgrade u kojoj se nalazi informativni pult i tematska čitaonica na galeriji, te dormitorij, a sagradili su i još jedan potpuno novi objekt. 

Foto: Sandro Lendler

Izložbeni paviljon se može kompletno rastvoriti

“Riječ je o izložbenom paviljonu. To je objekt koji je građen u jednom sasvim novom konceptu. Izvana je obložen corten čelikom koji se sve više koristi u suvremenoj arhitekturi i pomalo podsjeća na korodirano željezo, a unutra je natur beton. I to je zapravo moja kreacija  u tom povijesnom prostoru”, govori i objašnjava da je u tom objektu predvidio i uzvišenje, odnosno galeriju s koje će se moći u cijelosti vidjeti neki veći artefakt, primjerice arheološki nalaz broda.

Izložbeni paviljon se može i kompletno rastvoriti kako bi komunicirao s vanjskim  prostorom. S jedne strane s dvorištem, odnosno trgom, a s druge strane sa zelenom površinom kompleksa. “Kao što samostani imaju atrij u sredini, tako smo i mi išli na koncept da te zgrade formiraju jedan trg gdje će se moći održavati razni sadržaji i koncerti, a opločili smo ga pazinskim kamenom kanfanarom, govori arhitekt i objašnjava da su željeli postići prelijevanje, odnosno međusobno prožimanje svih prostora.

Odlična akustika nekadašnje crkve

U prostoru nekadašnje crkve će se također održavati koncerti jer ima jako dobru akustiku. U tom je prostoru, govori, interpretirao dijelove starog i zaboravljenog na moderan način.

Foto: Sandro Lendler

“Primjerice, u zatečenom stanju prije obnove strop nije postojao. Nekada je to bio bačvasti svod s polukružnim otvorima sa strane i mi smo ga obnovili i dali mu novu interpretaciju. Intervenirali smo i u samoj apsidi koja služi i kao pozornica, a u prostor smo dodali i još jedan most koji povezuje dvije galerije”, objašnjava arhitekt. 

Na obnovi su radili i kamenoklesari
Na galeriji se nalazi tematska čitaonica Foto: Sandro Lendler
U prostor su dodali i još jedan most koji povezuje dvije galerije Foto: Sandro Lendler

Na obnovi su, osim restauratora koji su odradili golemi posao jer je bilo jako puno detalja, radila i dvojica kamenoklesara s kojima je Uglešić posebno zadovoljan. “Njih dvojica su Andrej Peričić i Lucian Malta. Napravili su iz masivnog kamena čitave kapitele iznova i to je ispalo fantastično, a zadovoljan sam i ugradnjom svih drvenih površina koja su napravili dvojica majstora iz Bosne”, govori arhitekt i dodaje da je u cijelu ovu obnovu uloženo jako puno truda i vremena, te je vrlo zadovoljan kako je sve ispalo, a suradnica na projektu bila mu je Marijana Rančić.

Obnova kompleksa koštala je pet milijuna eura Foto: Sandro Lendler
Foto: Sandro Lendler
Foto: Sandro Lendler