Projekti | 21 kolovoza, 2025

Kad arhitekti projektiraju kokošinjce; 6 primjera iz Hrvatske i svijeta

Za Kokošvaroš zagrebačkog ureda Skroz znamo skoro svi. No, donosimo još neke kokošinjce iz regije i svijeta

Autor: Haus

‘Ideja je bila stvoriti prostor u kojem su glavni korisnici upravo perad, dok su svi ostali samo posjetitelji’

Što je kokošinjac? Neka službena definicija kaže da je to građevina namijenjena držanju peradi, prvenstveno kokoši. U njemu se nalaze gnijezda za nesenje jaja, mjesta za spavanje (gredice) i prostor za kretanje peradi. Štiti kokoši od predatora i loših vremenskih uvjeta.

Dakle, stvar je vrlo jednostavna – koke da bi bile na sigurnom i davale nam jaja, moraju imati barem nekakvu nastambicu u kojoj će biti na miru. I ljudi im to već stoljećima, više ili manje uspješno, pružaju.

No, kako izgleda kokošinjac kad ga projektira arhitekt ili dizajner? To je ipak neka malo drugačija priča. U nastavku smo skupili nekoliko primjera iz Hrvatske i svijeta:

Kokošvaroš, Hrvatska – SKROZ

Kokošvaroš je projekt ekološkog uzgoja peradi smješten u Rakovom Potoku, blizu Samobora. Realiziran je 2017. godine, a arhitektonski ga potpisuje zagrebački ured Skroz, odnosno projektni tim – Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac i Dorotea Klinčić. Farma zauzima oko 2800 m2 dotad neuređenog i neiskorištenog zemljišta, koje je projektom pretvoreno u funkcionalni prostor za uzgoj oko 400 nesilica, 100 pilića za tov i 30 pilića s kvočkama te za edukaciju posjetitelja.

Foto: Marko Mihaljević/Skroz

Kompleks je podijeljen u dvije zone: prvu za posjetitelje i pomoćne prostore, te drugu za smještaj peradi, organiziranu kao mali grad s četiri različite četvrti namijenjene različitim vrstama peradi. Svaka četvrt ima po dvije livade, koje se naizmjenično koriste za ispašu peradi, osiguravajući im dovoljno prostora i prirodno okruženje.

“Prilikom oblikovanja objekata za stanovanje peradi vodili smo se njihovim potrebama i pravilima koje je potrebno poštivati. Na taj smo način dobili tri različita tipa objekata ovisno o vrsti koja će u njima boraviti”, objašnjavaju iz ureda. Sva tri tipa objekata imaju par zajedničkih karakteristika: izdižu se od terena zbog dobivanja kvalitetnijeg prostora za život te se jednostavno čiste i održavaju zahvaljujući mogućnosti otvaranja na nekoliko pozicija te pomičnim ladicama.

Prvi tip je za tovne piliće. Jedini važan zahtjev je bio dovoljna površina (10m2 po piliću), pa je oblik jednostavan: pravokutna osnova i jednostrešni krov. Objekt je, dakle, izdignut od tla za prostor za spavanje i vanjski dio. Drugi tip, za piliće s kvočkom, smješten je centralno i ograđen mrežom radi zaštite. Osnova je krug, kako bi se postigao dojam udobnosti.

Treći tip, za nesilice (25 nesilica i jedan pijetao), ima složeniji dizajn. Pravokutna je osnova, ali je krov dvostrešni te naglašava dva različita načina korištenja prostora. Izdizanjem od tla osigurava se vanjski prostor za hranu i zaštita od vremenskih neprilika. Nagib donje plohe prati krov, čime nastaje prostor za spavanje nesilica s pravilno postavljenim gredicama i lakšim pristupom objektu. Drugi, manji dio objekta s drugačijim nagibom krova služi kao intimniji prostor za gnijezda, s pristupom kroz stražnja vrata okrenuta prema središtu.

“Ideja cijelog projekta kroz sve navedeno bila je stvoriti prostor u kojem su glavni korisnici upravo perad, dok su svi ostali samo posjetitelji. Time je naglasak stavljen na prirodni zeleni prostor i formiranje okoline u kojoj su kroz oblikovanje zadovoljene sve funkcije”, poručili su iz ureda Skroz.

Foto: Marko Mihaljević/Skroz
Foto: Marko Mihaljević/Skroz
Foto: Marko Mihaljević/Skroz
Foto: Bosnić+Dorotić/Skroz
Foto: Ervin Husedžinović/Skroz

Chicken Caravan, Kalifornija – DOH

Kreativni studio Designers on Holiday (DOH) iz Kalifornije, odnosno njegovi osnivači, dizajneri Tom Gottelier i Bobby Petersen, osmislili su Chicken Caravan, inovativni solarni i mobilni kokošinjac na kotačima, posebno dizajniran za kalifornijski The Ecology Center u San Juan Capistranu. Projekt je dovršen 2019. godine i spoj je moderne tehnologije, održivosti i funkcionalnog dizajna.

Foto: Petersen & Gottelier

Chicken Caravan omogućuje kokošima pristup različitim dijelovima farme, sprječavajući prekomjernu pašu na jednom mjestu. Nakon što se jedna parcela žetvom oslobodi, kokošinjac se premješta na to područje, gdje kokoši jedu preostale ostatke i svojim izmetom prirodno obogaćuju tlo, pripremajući ga za novu sezonu sadnje.

Kokošinjac se automatski otvara u zoru i zatvara nakon zalaska sunca zahvaljujući solarnom senzoru. Solarni panel puni baterije za pogon motora, što omogućuje minimalno održavanje i potpunu automatizaciju. Dva velika “krila” na kokošinjcu pružaju dodatnu hladovinu i ventilaciju, stvarajući optimalne uvjete za kokoši tijekom dana.

Vanjski omotač kokošinjca izrađen je od aluminijskih panela koji reflektiraju toplinu, a lagana konstrukcija omogućuje da se kokošinjac lako može pomicati ručno ili vući traktorom. Uz kokošinjac dolazi prenosiva ograda koja kokošima omogućuje sigurno kretanje i štiti ih od predatora. Unutrašnjost sadrži gnijezda i gredice prilagođene potrebama peradi.

Foto: Petersen & Gottelier
Foto: Petersen & Gottelier
Foto: Petersen & Gottelier
Foto: Petersen & Gottelier
Foto: Petersen & Gottelier

House of Chickens, Turska – SO?

House of Chickens je arhitektonski projekt studija SO? iz Istanbula, smješten na Palanga Art and Architecture Farm u Erzincanu, u istočnoj Turskoj. Projekt je izveden 2018. godine kao modularni kokošinjac koji istovremeno služi kao primjer održive poljoprivrede i eksperiment u suvremenoj arhitekturi namijenjen poticanju ekološke svijesti i edukacije o uzgoju peradi. Kokošinjac se nalazi na farmi umjetnika Kutluga Atamana, koja je posvećena obnovi tla, ekološkoj poljoprivredi i eksperimentima u umjetnosti i arhitekturi.

Foto: Ali Taptik

House of Chickens je lagana, dugačka i uska drvena struktura, inspirirana tradicionalnim kokošinjcima, a interpretirana kao suvremeno dizajnersko rješenje. Glavni materijal je drvo, jer oponaša prirodno okruženje kokoši, uzimajući u obzir i klimatske uvjete područja koje tijekom ljeta postaje vrlo suho i vruće, a zbog čega je bila nužna i velika nadstrešnica koja stvara hladovinu za kokoši.

Prostor s prirodnom protuventilacijom i neizravnim dnevnim svjetlom obložen je šperpločom i zidnim pločama od magnezijevog oksida. Konstrukcija je fleksibilna i modularna i može se lako sastaviti, rastaviti i premjestiti ili pak dodavati dodatne jedinice, ako bude potrebe. Kokošinjac je osmišljen s humanim pristupom – nudi kokošima veliki prostor za slobodno kretanje, prirodnu ventilaciju i zaštitu od vremenskih uvjeta.

Unutrašnjost je opremljena drvenim gnijezdima i peronima, izrađenim od lokalnih materijala, koje osiguravaju udobnost i funkcionalnost. Konstrukcija također omogućava održavanje higijene i lako čišćenje te preuzimanje jaja bez uznemiravanja kokoši. Uz funkciju prostora za uzgoj peradi, House of Chickens ima važnu edukativnu ulogu. Kroz ovaj projekt promovira se održiva poljoprivreda, važnost lokalne proizvodnje hrane i povezivanje zajednice s prirodom i vlastitim izvorima prehrane.

Foto: Ali Taptik
Foto: Ali Taptik
Foto: Ali Taptik
Foto: Ali Taptik

 Casa Wabi Coop, Meksiko – Kengo Kuma and Associates

Renomirani japanski studio Kengo Kuma and Associates (KKAA) projektirao je kokošinjac za Casa Wabi Foundation u Puerto Escondidu, u Meksiku. Budući da su dotad bili znatno bolje upoznati s projektima za ljude, ured je model kolektivnog stanovanja odlučio prilagoditi kokošima, s naglaskom na njihovu dobrobit i funkcionalnost prostora.

Foto: Edmund Sumner

Kokošinjac je izrađen od međusobno umetnutih drvenih ploča debljine 30mm, stvarajući rešetkaste zidove i krov koji podnose glavna opterećenja. Ovakav sustav omogućuje protočnost zraka i hladovinu, stvarajući prozračan i zaštićen prostor. Kvadratne rupe unutar rešetke dijelom su prekrivene mrežom, a dijelom otvorene, što dodatno povećava ventilaciju i osvjetljenje.

Interijer paviljona podijeljen je na nekoliko funkcionalnih zona. U prvom dijelu je radionica namijenjena pakiranju jaja, popravcima i posjetu veterinara. Uz nju se nalazi izolacijski prostor za bolesne kokoši. Unutarnje dvorište odvaja te prostore od glavnog kokošinjca, veličine 35 m2. On omogućuje boravak i odmor svih životinja u individualnim nišama, dok otvoreno dvorište služi za skupljanje i hranjenje. Cijeli paviljon ima jedan i pol kat te zauzima površinu od 155 m2.

Podovi su uglavnom pjeskoviti, dok su drugi dijelovi prekriveni ciglom ili šljunkom. Drvo je termo obrađeno tradicionalnom japanskom tehnikom “shou sugi ban”, što ga čini otpornim na vremenske utjecaje i insekte.

Foto: Edmund Sumner
Foto: Edmund Sumner
Foto: Edmund Sumner
Foto: Edmund Sumner

Chicken Hero Pavilion, Indonezija – RAD+ar

Indonezijski studio RAD+ar osmislio je Chicken Hero Pavilion u Jakarti, jedinstveni kokošinjac koji spaja arhitekturu, održivost i edukaciju. Zamišljen je kao arhitektonski eksperiment i praktični model mikro-kružne ekonomije u urbanom prostoru, gdje otpad postaje vrijedan resurs, a građani postaju “agenti održivosti”.

U brežuljak usred gradskog parka sakrili su kokošinjac; hrani građane i pretvara otpad u kompost
Foto: Mario Wibowo/RAD+ar

Chicken Hero Pavilion bio je privremeno smješten usred urbanog parka Urban Forest Jakarta, gdje se neprimjetno stopio s okolišem u formi brežuljaka i prekriven zelenim krovom. Njegov glavni zadatak, uz čuvanje kokoši, bio je obrada organskog otpada iz okolnih restorana. Svi organski ostaci i lišće koristili su se, naime, kao podloga i hrana za kokoši u paviljonu. Kokoši su potom svakodnevno davale jaja, koja su se potom vraćala restoranima i dijelila posjetiteljima.

Otpad se zatim zajedno s izmetom redovito kompostirao svaka tri dana, a dobiveni kompost koristio se za prihranu biljaka u parku i urbanim vrtovima, zatvarajući tako lokalni kružni ciklus materijala. Konstrukcija paviljona izrađena je od bambusa i drugih lokalno dostupnih prirodnih materijala, a krov s travnatim pokrovom prirodno regulira temperaturu i skuplja kišnicu. Paviljon je lagan, reverzibilan i može se lako preseliti, što naglašava njegov eksperimentalni, privremeni i prilagodljivi karakter.

Paviljon je također bio zamišljen kao edukacijski centar, s besplatnim radionicama koje su uključivale javnost u teme održivosti i kućnog uzgoja peradi. “Cilj izgradnje kokošinjca ima dvije razine. Prva je praktična i pragmatična: pokazati i privatnim i javnim investitorima da integracijom kokošinjaca ili bilo kakvih procesora organskog otpada u društveni život, poput kvartovskih zajednica ili sličnih prostora, mogu masovno smanjiti emisije ugljika i ispuštanje metana.

Druga razina je utopijska: da pokažemo da kokošinjci zapravo mogu biti ‘cool’. Svaka obitelj može uključiti kokošinjac, par kokoši, u vlastito kućanstvo. U savršenom svijetu, time bi mogli smanjiti i do 45% dnevnih emisija ugljika na razini cijele države. Naravno, to je pomalo utopijski scenarij, ali kao arhitekti, ne možemo si pomoći da ne sanjamo o svim pozitivnim stvarima”, rekao je Antonius Richard Rusli, osnivač i glavni arhitekt studija RAD+ar.

Foto: Mario Wibowo/RAD+ar
Foto: Mario Wibowo/RAD+ar
Foto: Mario Wibowo/RAD+ar
Foto: Mario Wibowo/RAD+ar

Kokošinjac, Slovenija – Gašper Fabijan

Projekt Kokošinjac dizajnirao je 2021. slovenski arhitekt Gašper Fabijan kao dio izložbe na Milano Design Weeku, s temom ‘Kako ćemo živjeti u budućnosti’.

Foto: Miran Kambič, Klemen Ilovar, Gašper Fabijan

Konstrukcija kokošinjaca izrađena je od drvenih okvira oblikovanih prema zlatnom rezu. Glavni oblik je kocka sa stranicom od jednog metra, unutar koje se nalaze grede za smještaj kokoši i gnijezda za polaganje jaja. Jaja su vlasniku dostupna sa stražnje strane kokošinjca. U kocke je skriven i spremnik za vodu.

“Cijeli dizajn temelji se na provjerenom znanju. Kokoši trebaju pašnjak, povišeni zatvoreni prostor u koji se povlače nakon zalaska sunca i gnijezda gdje polažu jaja. Važne su i mnoge sitnice. Na primjer, štap na kojemu kokoši spavaju noću ima točno određenu širinu kako bi si tijelom grijale kandže kad sjednu”, otkrio je mladi arhitekt u razgovoru za Outsider.

U krovu kokošinjca nalaze se perforacije koje omogućuju ventilaciju, a uz to formiraju mapu naše galaksije. Unutar kokošinjca nalazi se pozlaćeno brončano jaje s natpisom na starogrčkom jeziku ‘Bog uvijek koristi geometriju’. Projekt je proizveden u drvenoj radionici centra za osobe s intelektualnim poteškoćama te je bio izložen u Muzeju za arhitekturu i dizajn u Ljubljani.

Foto: Miran Kambič, Klemen Ilovar, Gašper Fabijan
Foto: Miran Kambič, Klemen Ilovar, Gašper Fabijan
Foto: Miran Kambič, Klemen Ilovar, Gašper Fabijan
Foto: Miran Kambič, Klemen Ilovar, Gašper Fabijan
Foto: Miran Kambič, Klemen Ilovar, Gašper Fabijan