Što kad bi nam se boja kuće mijenjala ovisno o vanjskoj temperaturi? Dizajner otkrio kako

Doucet je kuću kupio kuću u Katonahu, u saveznoj državi New York. Htio ju je učiniti ekološki prihvatljivijom i energetski učinkovitijom, što je dovelo do pitanja – koja boja fasade bi bila najbolja, kad znamo da svjetlija reflektira toplinu i održava zgradu hladnijom, a tamnija upija toplinu i čini je toplijom

Kupujući novu kuću u gradiću u kojem godišnja doba idu iz jednog u drugi ekstrem – iz dugih, iznimno hladnih zima u drastično topla ljeta, američki dizajner i inovator Joe Doucet počeo je intenzivno razmišljati o fasadi. Koja bi boja bila najbolja, kad znamo da crna privlači zrake sunca, a bijela ih odbija? Kako postići kompromis?

Odustao je od kompromisa i razvio novu vrstu boje koja bi mogla postati rješenje za sve zgrade i njihove vlasnike koji žele postići energetsku učinkovitost u klimatski promjenjivim područjima.

Doucetov pigment može, naime, mijenjati boju ovisno o vanjskoj temperaturi – ako je toplo – fasada kuće postaje svjetlija, ako je hladno – sve tamnija. Ova tzv. klimatski adaptivna ili termokromna boja mogla bi značajno smanjiti potrošnju energije za grijanje i hlađenje, a time i emisije CO₂.

Prvo mjerio temperature 3D modela

Doucet je kuću kupio kuću u Katonahu, u saveznoj državi New York. Htio ju je učiniti što ekološki prihvatljivijom i energetski učinkovitijom. “Jedan od aspekata o kojem prije nisam razmišljao bio je: Kojom bojom obojiti kuću?”, rekao je Doucet za CNN. 

Naime, opće je poznato da svjetlije boje reflektiraju toplinu i održavaju zgrade hladnijima, dok tamnije upijaju toplinu i čine ih toplijima. To objašnjava standardno bijele kuće diljem Mediterana i crne u skandinavskim zemljama. No, što je najbolje rješenje za klimu kao što je njujorška, ili pak zagrebačka, s vrućim ljetima i hladnim zimama?

Kako bi odgovorio na to pitanje, Doucet je izradio 3D modele svoje kuće s jednakom izolacijom, ali različitih boja. Tijekom godine dana mjerenja otkrio je da je zimi unutarnja temperatura crnog modela u prosjeku bila za oko 3,9°C viša nego kod bijelog modela. S druge strane, ljeti je bijela kuća bila za oko 6,7°C hladnija. “Rješenje nije ležalo u tome ‘trebam li obojiti kuću u crno ili bijelo’, već u tome da bi zimi trebala biti crna, a ljeti bijela”, pojašnjava Doucet.

Od mood ringa do termokromne boje

Inspiraciju za rješenje Doucet je pronašao u svojoj fascinaciji prstenima raspoloženja koju je vukao iz djetinjstva, a koji mijenjaju boju ovisno o temperaturi prsta. “Sjećam se da sam kao dijete bio očaran prstenom i pokušavao shvatiti kako radi. Već sa sedam godina znao sam da promjena boje nema veze s raspoloženjem, već s nekom kemijskom reakcijom”, prisjeća se Doucet.

Ključni fenomen je tzv. termokromni odgovor: lanci tekućih kristala u pigmentu reagiraju na promjene temperature, mijenjajući strukturu i time boju. Doucet je razvio pigment s tim kristalima i testirao ga s uobičajenim bojama i raznim dodacima. Rezultat je materijal koji mijenja boju – ispod 25°C je tamnosiv, a iznad te temperature postaje svjetliji, gotovo bijel.

Tehnički izazovi i komercijalizacija

Prvi prototipi pokazali su odlične rezultate, ali su brzo degradirali pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Nakon još godinu dana eksperimentiranja, Doucet je razvio dodatak koji štiti pigment, omogućujući dugotrajniju stabilnost boje. Zasad ju je testirao tek godinu dana, tek treba vidjeti koliko dugo može izdržati bez degradacije.

Boja je u potpunosti prilagodljiva – može se tonirati u bilo koju nijansu, pa primjerice kuća može biti svijetloplava ljeti, a tamnoplava zimi. Doucet procjenjuje da bi upotreba ovakve boje mogla smanjiti troškove energije za grijanje i hlađenje zgrade za 15-30 posto, ovisno o izolaciji i klimatskim uvjetima. “Nema jedinstvenog rješenja za klimatske promjene. To je niz koraka i malih akcija. Ali ovo bi mogao biti značajan doprinos”, naglašava.

Doucet je patentirao svoju tehnologiju i traži partnera u industriji boja ili kemikalija za komercijalizaciju proizvoda. “Ne želim pokretati vlastitu tvrtku za boje. Cilj je licencirati formulu proizvođačima boja koji bi je mogli dovesti do tržišta”, pojašnjava. Očekuje se da bi proizvod mogao biti dostupan na tržištu za 5 do 10 godina, ovisno o interesu proizvođača i investitora. Cijena bi, prema prvim procjenama, mogla biti 3 do 5 puta veća od standardne boje, ali bi se ta investicija brzo vratila kroz uštede na energiji.