Mali pogled u budućnost arhitekture: pluto

Zaha Hadid Architects, jedan od najpoznatijih studija za arhitekturu i dizajn na svijetu, nedavno se udružio s Gencorkom, brendom koji stvara inovativne obloge od pluta, a iza kojeg stoji Sofalca, portugalska tvrtka u potpunosti posvećena tom materijalu.

Rezultat suradnje su četiri golema i impozantna zida raspoređena kroz četiri kata londonskog ureda Zaha Hadid Architects obložena plutom, a koji su predstavljeni tijekom ovogodišnjeg London Design Festivala u rujnu.

Ovo je samo jedan u nizu primjera sve češće primjene pluta u arhitekturi, materijala s kojim je većina nas dosad došla u doticaj isključivo kroz čepove na vinskim bocama. Dobiva se iz kore hrasta plutnjaka, a posljednjih se godina prometnuo u jedan od inovativnijih materijala na tržištu.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli GENCORK (@gencork)

Namještaj od pluta

Tako se zbog iznimnih izolacijskih sposobnosti koristi za vanjske fasade i unutarnje obloge. Zbog otpornosti i zanimljivog izgleda pluto je popularan izbor za podne obloge i zidne panele, a radi lakog oblikovanja koristi se i za izradu ekološkog namještaja.

Recimo, Sofalca je od pluta kao isključivo izolacijskog, građevinskog materijala, s vremenom razvila i brendove: Gencork, u kojem pluto poprima razne stilove za uređenje interijera, i BlackCork, kroz koji se pluto pretvara u namještaj.

Iznimno otporan na vatru

Inače, pluto se često pogrešno i nepravedno smatra zapaljivim materijalom, osobito kada ga uspoređujemo s drugim izolacijskim materijalima poput dva najraširenija u građevinarstvu – kamene vune ili stiropora.

Naime, s obzirom na to da se pluto dobiva iz kore hrasta plutnjaka i ima specifičnu staničnu strukturu koja doprinosi otpornosti na vatru, što je zapravo prirodna obrana drveta od požara, izloženo plamenu ono se jednostavno neće zapaliti; umjesto toga, počet će ugljeniti, što na koncu usporava širenje vatre.

Upravo je taj proces ugljenjenja ključan jer sprječava materijal da gori otvorenim plamenom, za razliku od mnogih sintetičkih, često lako zapaljivih materijala koji mogu čak i pridonijeti širenju požara. Osim što je posve prirodan materijal, baš zbog spomenutog procesa ugljenjenja, nije ga potrebno tretirati raznim kemijskim sredstvma, konkretno retardantima kao što je to slučaj kod recimo stiropora. Istraživanja su pokazala da 40 mm debelo pluto može izdržati prodiranje vatre od 60 do 90 minuta kada je izloženo direktnom plamenu.

Bez ubijanja stabla

Općenito, priča iza pluta kao materijala zapravo je prilično čudesna. “Za početak, da biste došli do pluta ne morate ubiti drvo, kao što je slučaj sa svim drugim drvenim proizvodima. Pluto je, naime, posve prirodni materijal koji dobivamo iz kore hrasta plutnjaka i bere se bez štete za stablo, dopuštajući da se ono regenerira”, objašnjava direktor Iverpana, Mladen Jambrović koji je u četvrtak u njihovom zagrebačkom izložbenom prostoru ‘Izlog ideja’ pričao o raznim novim inovativnim materijalima.

Iverpan je, naime, uvoznik Sofalcinih proizvoda, zbog čega nam je zanimljivo čuti što imaju za reći o plutu. “Iskreno, ja sam već dugo zaljubljen u pluto i misija mi je da što više ljudi prepozna taj materijal”, dodao je Jambrović koji o materijalu priča zaneseno.

Devet godina između svake berbe

Između ostalog, okupljenima je detaljno objasnio pozadinu materijala. Hrastovo stablo, naime, mora biti staro najmanje 25 godina da bi se od njega dobilo prvo pluto, a nakon toga se može guliti tek svakih devet godina. Pritom, svaka berba nije ista; vrhunsko pluto dobiva se tek nakon treće berbe, dakle kad je staro najmanje 43 godine.

Tijekom životnog vijeka hrasta plutnjaka, koji je oko 200 godina, kora se može skinuti oko 17 puta. Zato morate biti ozbiljan entuzijast da biste se posvetili uzgoju ovog drveta i berbi pluta. Portugal je tu jedan od predvodnika, a ono što je posebno važno su njihovi zakoni koji maksimalno štite tamošnje drveće.

“Mi smo već godinama kao kompanija posvećeni održivosti i ekologiji. Iznimno nam je bitno kakve su tvrtke od kojih dobavljamo materijale. Znam na koji način neke kompanije dobivaju pluto i to nema veze s održivošću. Isto tako znam kako ga dobiva Sofalca, zato ih i imamo u svojoj ponudi”, objašnjava Jambrović.

Pluto u arhitekturi

Jedan od primjera korištenja pluta u arhitekturi nedavno smo vidjeli i u Hrvatskoj, kad je završen projekt Gradi(ONA) ureda u Velikoj Gorici, s plutenim fasadnim oblogama.

Posljednjih godina, naime, viđamo sve više zanimljivih arhitektonskih rješenja diljem svijeta, a neki od najpoznatijih primjera su Cork House, odnosno Pluto Kuća u Etonu; potpisuju ju Matthew Barnett Howland, s Dido Milne i Oliver Wilton i građena je gotovo isključivo od pluta.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli CSK Architects (@cskarchitectsuk)

Cork Screw House nalazi se u Berlinu te ima fasadu od pluta, Casa Bonjardim u Portugalu je obnovljena i proširena plutenim fasadnim pločama kako bi se zaštitila od obližnje školske buke, a tamo je podignut i prvi hotel na svijetu obložen plutom – Ecork Hotel. Posebno je zanimljiv i projekt obiteljske kuće u češkom naselju Rašovka, s fasadom od portugalskog ekspandiranog pluta.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli rundzwei (@rundzwei)

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli ATKA arquitectos, Diogo Paradinha e Patrícia Moreno (@atka_arquitectos)