Pametni gradovi: što smo postigli i kako izgleda budućnost? Za Haus govori renomirani svjetski stručnjak

‘Uključenost zajednice, a ne samo orijentacija na građane, ključna je da pametni gradovi budu uspješni. Uključivanjem stanovnika u procese planiranja i donošenja odluka osigurava se da su njihove potrebe i zabrinutosti uzete u obzir’

Kada dr. sc. Sami Kazi govori o pametnim gradovima, ne priča o dalekoj budućnosti, već o svakodnevici koju već sada oblikuje svojim radom. Ovaj međunarodno priznati stručnjak za urbane inovacije, pametne i klimatski neutralne gradove te inteligentne zgrade pri VTT-u (Tehnički istraživački centar Finske), već više od dva desetljeća neumorno istražuje ove teme, spajajući tehnologiju, održivost i zajednicu u viziju gradova koji su istovremeno ugodni, učinkoviti i otporni na izazove budućnosti.

Kazi je u svijet pametnih gradova, priča za Haus, zakoračio prije 25 godina, u vrijeme kada je ta tema bila tek na marginama znanstvenih i političkih rasprava. Njegovi prvi projekti uglavnom su se vrtjeli oko eksperimentiranja s energetskom učinkovitošću, optimizacijom prometa i javnom sigurnošću, a u tom procesu imao je priliku surađivati s urbanistima i tehnolozima iz cijelog svijeta.

“Moji počeci u istraživanju pametnih gradova bili su obilježeni duhom istraživanja i inovacije. Bilo je to uzbudljivo razdoblje u kojem sam imao priliku voditi razvoj područja koje će transformirati urbani život i stvoriti održive i otporne gradove. Naše inicijative postale su temelj za šire strategije pametnih gradova”, priča nam znanstvenik čije ćemo predavanje na temu pametnih gradova moći vidjeti i poslušati 8. svibnja kad, naime, gostuje na poslovnoj konferenciji Future Tense powered by Lürssen. Tamo će govoriti o tome kako gradovi mogu odgovoriti na ključne probleme s kojima se suočavaju te poboljšati kvalitetu života svojih stanovnika.

Ključne tehnologije koje će oblikovati gradove

Kazi je veliki dio karijere proveo kao voditelj istraživačkog tima za pametne gradove i zgrade u VTT-u, a danas vodi tim i razvija strategije za klimatski neutralne gradove i kružno gospodarstvo. “Moj dnevni rad je dinamičan i obuhvaća kombinaciju strateškog planiranja, upravljanja projektima, suradnje, istraživanja, vođenja tima i komunikacije. Posao je izazovan i osobno me ispunjava, jer kroz njega mogu doprinijeti razvoju održivih i inteligentnih urbanih sredina”, opisuje nam.

Pitamo ga koje su po njemu ključne tehnologije koje će danas i u budućnosti oblikovati gradove. Kroz čitavi razgovor, vraća se uvijek na iste: umjetna inteligencija, Internet stvari (IoT), digitalni blizanci gradova i pametne mreže. 

“AI nam omogućuje da analiziramo goleme količine podataka i donosimo informirane odluke, dok IoT senzori prate sve – od kvalitete zraka do potrošnje energije,” objašnjava.

Uspješan projekt pametnog grada: Helsinki

Posebno ga fascinira razvoj digitalnih blizanaca, virtualnih modela gradova koji omogućuju simulaciju i optimizaciju urbanih sustava prije nego što se promjene provedu u stvarnosti. “Oni će pomoći projektantima gradova simulirati različite scenarije, predvidjeti utjecaje promjena i donositi proaktivne odluke koje poboljšavaju održivost”, objašnjava.

Kao jedan od najuspješnijih primjera pametnog grada u svijetu navodi Helsinki, a jedan od razloga su upravo digitalni blizanci. 

“Helsinki je na čelu pametnih gradskih inovacija, s inicijativama poput Helsinki 3D+, projekta koji je razvio sveobuhvatan digitalni blizanac grada za napredno urbano planiranje. Helsinki uspješno balansira tehnologiju, održivost i dobrobit zajednice, čime postavlja visoke standarde i služi kao uzor gradovima diljem svijeta”, objašnjava. 

Klimatska neutralnost u 100 europskih gradova

Na pitanje čime se konkretno trenutno bavi u svojim istraživanjima, dr. sc. Kazi kao jedan od ključnih projekata navodi EU misiju za klimatski neutralne i pametne gradove do 2030. godine. “Cilj ove inicijative je postizanje klimatske neutralnosti u 100 europskih gradova do 2030. godine, a ti bi gradovi trebali služiti kao eksperimentalni i inovacijski centri kako bi svi europski gradovi mogli slijediti njihov primjer do 2050. Mi podržavamo ovu misiju pružajući gradovima vrhunsko znanje i usluge prilagođene njihovim potrebama, pomažući Europi u ostvarenju njezine ambicije postizanja klimatske neutralnosti.

To uključuje blisku suradnju s urbanistima, donositeljima politika i tehnološkim partnerima u razvoju i provedbi strategija za smanjenje emisija ugljika, povećanje energetske učinkovitosti i promicanje održivog urbanog razvoja”, objašnjava. Pritom je posebno ponosan na projekte koji spajaju AI i održivost: “AI algoritmi mogu predvidjeti potražnju za energijom, optimizirati grijanje i hlađenje, smanjiti onečišćenje i unaprijediti upravljanje otpadom. To su konkretni koraci prema klimatskoj neutralnosti,” ističe.

Kazi je kroz svoju bogatu karijeru svjedočio brojnim inovacijama koje su iz laboratorija prešle u svakodnevni život. Digitalni blizanci, pametni sustavi za upravljanje energijom i otpadom, te inteligentna rasvjeta koja se prilagođava prometu i okolišu, samo su neki od primjera. “Pametni spremnici za otpad, opremljeni senzorima, obavještavaju službe kada su puni, čime se smanjuje pretrpanost i potiče recikliranje. To su male, ali važne promjene koje čine gradove čišćima i učinkovitijima,” navodi.

Je li danas jednako optimističan kao na početku?

No, priznaje i da je s godinama i iskustvom shvatio da je u nekim momentima karijere bio možda i mrvicu preoptimističan.  “Postoji nekoliko područja u kojima je stvarni svijet ublažio moj početni optimizam. Jedno od tih područja je široka primjena autonomnih vozila u urbanim sredinama. Iako je tehnologija značajno napredovala, još uvijek postoje brojni izazovi vezani uz infrastrukturu, regulative i prihvaćanje od strane javnosti, koje je potrebno riješiti prije nego što autonomna vozila postanu uobičajen prizor u gradovima.

Drugo područje je integracija AI analitika u urbano planiranje. Iako umjetna inteligencija ima potencijal revolucionirati način na koji se gradovi planiraju i upravljaju njima, složenost urbanih sustava i potreba za točnim i visokokvalitetnim podacima pokazali su se kao značajne prepreke. Uz to, postoje zabrinutosti oko privatnosti podataka i etičke upotrebe AI-a koje treba pažljivo adresirati.

Konačno, koncept potpuno međusobno povezanih pametnih gradova, u kojima je svaki aspekt urbanog života besprijekorno integriran i optimiziran, još je jedno područje u kojem je moj početni entuzijazam donekle splasnuo. Iako je ostvaren napredak u pojedinačnim sektorima, poput prometa, energije i gospodarenja otpadom, postizanje potpuno integriranog pametnog grada zahtijeva prevladavanje značajnih tehničkih, financijskih i organizacijskih izazova.

Unatoč tim izazovima, i dalje ostajem optimističan i vjerujem da će nas kontinuirana inovacija i suradnja na kraju dovesti do ostvarenja ovih ambicioznih ciljeva. Put prema stvaranju istinski pametnih gradova je složen proces, a svaki korak naprijed nas približava održivoj urbanoj budućnosti”, objašnjava dr. sc. Sami Kazi.

Da bi pametni gradovi uspjeli ključni su građani

Zato kao jednu od najvažnijih lekcija iz dugogodišnje karijere ističe važnost suradnje svih dionika – od državnih institucija i privatnog sektora, do – a ovo je ključno – građana.

“Uključenost zajednice (za razliku od same orijentacije na građane) ključna je za uspjeh projekata pametnih gradova. Uključivanjem stanovnika u procese planiranja i donošenja odluka osigurava se da su njihove potrebe i zabrinutosti uzete u obzir. To potiče osjećaj odgovornosti i podrške, što povećava šanse za uspješnu provedbu inicijativa”, govori pa dodaje da su pritom fleksibilnost i prilagodljivost iznimno bitni:

“Gradovi se stalno mijenjaju, pa rješenja moraju biti prilagodljiva i dugoročna. Analiza podataka i stalno praćenje učinka tehnologija omogućuju nam da brzo reagiramo na promjene”.

‘U slučaju robotaksija nužan robustan regulatorni okvir’

S obzirom na zabrinutost koju gaji prema primjeni autonomnih vozila u urbanim sredinama, pitamo gospodina Kazija za njegovo mišljenje o projektima poput Vernea, odnosno robotaksija Mate Rimca kojima se želi transformirati urbana mobilnost u Zagrebu. Naglašava da je u takvim slučajevima nužno razviti “robustan regulatorni okvir koji odgovara specifičnim izazovima koje postavljaju autonomna vozila”.

“To uključuje jasno definirane smjernice za testiranje, implementaciju i operativu, kao i uspostavu sigurnosnih standarda koje ovakva vozila moraju ispuniti. Suradnja između državnih tijela, tehnoloških tvrtki i urbanista ključna je za izradu propisa koji su sveobuhvatni, ali i dovoljno fleksibilni da prate buduće tehnološke napretke.

Potrebna su i poboljšanja infrastrukture kako bi se omogućila besprijekorna integracija autonomnih vozila. To uključuje unaprjeđenje cestovne mreže pomoću pametnih sustava za upravljanje prometom, dediciranih traka za autonomna vozila, te poboljšane prometne signalizacije i oznaka. Osiguravanje sigurnosti autonomnih vozila općenito zahtijeva rigorozne procese testiranja i validacije. Ukratko, za uspjeh inicijativa poput Verne ključno je kombinirati tehnološku izvrsnost, strateško urbanističko planiranje i otvorenu komunikaciju s javnošću. Samo tako je moguće stvoriti održivu, sigurnu i učinkovitu mobilnost budućnosti”, objašnjava. 

Kakve gradove sanja Sami Kazi

Kazi predviđa da će sljedeće desetljeće obilježiti konvergencija tehnoloških, ekoloških i društvenih inovacija. “Pametni gradovi, AI, digitalni blizanci i zeleni infrastrukturni projekti bit će u fokusu. Očekujem i rast decentraliziranih energetskih sustava te veći naglasak na mentalno zdravlje u urbanom planiranju,” kaže.

Iako je svijet postigao značajan napredak, put prema globalnoj održivosti i dalje je, kaže, izazovan. “Političke promjene, ratovi i recesije usporavaju napredak, ali suradnja među državama, organizacijama i privatnim sektorom ostaje ključna za budućnost,” zaključuje.

Na kraju, gospodin Kazi otkriva nam svoj osobni san: “Želio bih doživjeti gradove u kojima su održive tehnologije, jednakost i angažman zajednice potpuno integrirani. Sanjam o gradovima gdje svi imaju pristup kvalitetnim uslugama, a građani su aktivni sudionici u razvoju svoje sredine. To su gradovi koji nisu samo pametni i učinkoviti, već i održivi, inkluzivni i otporni – živi primjeri kako inovacije, politika i društvo mogu zajedno revolucionirati urbani razvoj”. Više o konferenciji Future Tense powered by Lürssen možete pročitati ovdje.