Obnova istarskog imanja iz 19. st.

Projekti | 7 travnja, 2025

Obnova istarskog imanja iz 19. st.; ‘Očuvali smo original i dodali sloj koji pripada današnjici’

Arhitekt Zoran Zidarić vodi nas kroz obnovu dvije kamene kuće kod Grožnjana

Autor: Petra Smoljak

‘Zbog visinske razlike na kojoj su smještene dvije građevine morali smo pronaći kreativno rješenje, spojili smo ih stepenicama koje se spiralno uspinju oko kamenog zida fluidno ulazeći iz jednog prostora u drugi, a ta dinamika prelaska daje interijeru posebnu živost’

U unutrašnjosti Istre, iznad padina preko puta Grožnjana, arhitekt Zoran Zidarić proveo je detaljnu obnovu obiteljskog imanja na kojem se nalaze dvije kamene kuće s kraja 19. stoljeća. Projekt je u početku potpisao studio ‘Dva arhitekta’, no nakon što su članovi tog studija krenuli raditi samostalno, Zidarić je nastavio voditi ostale faze razvoja, a i danas se brine o tom prostoru.

U razgovoru za Haus otkriva kako je cijeli projekt krenuo iz potrebe investitora za jednostavnim, tihim mjestom za odmor, a ideja nije bila rekonstrukcija u doslovnom smislu, nego pažljiva nadogradnja u kojoj se očuvalo zatečeno, ali je dodan i novi arhitektonski sloj koji jasno pripada današnjem vremenu.

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Obnova imanja iz 19. sst.; glavna kuća Foto: Damir Fabijanić
Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Pogled na glavnu i gostinjsku kuću Foto: Damir Fabijanić

Cjelina koja se stvarala godinama

Zidarić objašnjava da projekt nije nastao odjednom. Investitori su najprije kupili jednu kamenu kuću s nešto zemlje i pripadajućim gospodarskim objektima, a tek kasnije i drugu kamenu kuću na susjednoj parceli, pa je cijeli taj proces trajao gotovo pet godina. 

“Kupovali su dio po dio kako bi artikulirali funkcionalnu cjelinu. Druga kuća isprva nije bila dio plana, no zbog zajedničkih puteva koji su presijecali njihovu parcelu, postala je nužan dodatak za zaokruživanje cjeline. Danas ona služi kao gostinjska rezidencija, dok je glavna kuća obiteljski dom – obje s vlastitim bazenima i raskošno uređenim terasama.”, objašnjava Zidarić. 

Obnova uz očuvanje izvorne vegetacije

Teren oko kuća oblikovan je diskretno – potpornim zidovima i kaskadnim vrtovima koji su nježno ukrotili padinu, a da njihova prisutnost nije jasno uočljiva. Pri oblikovanju eksterijera, kako ističe Zidarić, posebna pažnja posvećena je okolišu.

“Što god smo mogli ostaviti od zelenila to smo i ostavili. Nismo pretjerano nasipavali ni kopali. Cilj je bio sačuvati postojeće korijenje čak i ako to drvo nije bilo vrijedno u klasičnom smislu, jer teško je u pet godina stvoriti stablo koje je raslo dva desetljeća.” 

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Terasa glavne kuće Foto: Damir Fabijanić

Vegetacija je tako velikim dijelom ostala autentična, a posadili su i dosta niskog raslinja, te masline u kaskadne vrtove, pa je okoliš oko kuća ostao u zelenilu. Osim toga, naglašava Zidarić, imanje se nalazi na višoj visinskoj koti, pa se osim prema Grožnjanu pruža i predivan pogled prema moru. 

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Pogled na gostinjsku kuću Foto: Damir Fabijanić
Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Obnova je uključivala i gostinjsku kuću Foto: Damir Fabijanić

Spojili dva objekta u jednu cjelinu

Zidarić se prisjeća i samog početka projekta koji nije bio nimalo lagan, posebice zbog činjenice da je objekt bio u izrazito lošem stanju. “To je bila zaista zapuštena kamena kuća u kojoj su se nastanili stršljenovi. Morali smo zvati vatrogasce da je očiste prije nego što uđemo i procijenimo stanje”, govori i dodaje kako je osnovna ideja bila očuvati izvornu autohtonu atmosferu eksterijera, uz suvremeno uređenje interijera koji će biti maksimalno ugodan za život.

“Zato, kada prvi put dođete pred glavu kuću, teško ćete primijetiti intervencije. Upravo to je i bio cilj: ne narušiti pitoreskni izričaj radikalnim djelovanjem”, govori arhitekt. Kuća je, objašnjava, izvorno bila troetažna s iznimno malim tlocrtnim površinama, a unutarnji raspored bio je vrlo nepraktičan, pa su odlučili očistiti sve unutrašnje elemente kako bi jasno definirali prostor. 

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Dvije cjeline spojili su čeličnim stepenicama Foto: Damir Fabijanić

Tako su dobili četiri masivna kamena zida koji su postali polazišna točka njihovog projekta, a novitet je i da su je spojili s bočno nadograđenim gospodarskim objektom koji se naslanjao na kuću. “Zbog visinske razlike na kojoj su smještene dvije građevine morali smo pronaći kreativno rješenje, spojili smo ih stepenicama koje se spiralno uspinju oko kamenog zida fluidno ulazeći iz jednog prostora u drugi, a ta dinamika prelaska daje interijeru posebnu živost”, objašnjava arhitekt i dodaje kako je to sada jedna cjelina, odnosno troetažna kuća od oko 180 kvadrata za tročlanu obitelj. 

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Dnevna soba Foto: Damir Fabijanić

U nekadašnjem gospodarskom objektu nalazi se ulaz s garderobom, wc-om,  kuhinjom, glavnom spavaćom sobom i kupaonom, a u glavnoj kući je dnevni boravak s kaminom, relativno niska galerija na međukatu koja je pretvorena u radni prostor, te još jedna spavaća soba u potkrovlju. Drugu, odnosno gostinjsku kuću radio je na sličan način. Također je spoj stare i nove kuće što se na prvu ne vidi, ali također tvori jednu cjelinu.

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Radni prostor na međukatu Foto: Damir Fabijanić

Beton; suvremeni kontrast tradicionalnom kamenu

Posebnu pažnju Zidarić je posvetio i unutarnjem uređenju, a beton je pritom imao ključnu ulogu. Objašnjava kako je namjerno odabrao taj materijal za unutrašnju konstrukciju, kao suvremeni kontrast tradicionalnom kamenu. “Na mjestima gdje su nekoć bile drvene grede, u iste utore postavili smo betonske ploče. Želio sam jasno pokazati novi sloj gradnje, nešto što će biti trag našeg vremena, a ne puka restauracija. Pojedini drveni nadvoji su ostali, ali većina konstrukcije je u betonu koji u tom prostoru plete svoju tematsku priču.” 

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Beton je stavljen kao kontrast kamenu Foto: Damir Fabijanić

Tako se unutar kamenih zidova  pojavio betonski meandar, svojevrsni labirint koji se penje kroz etaže i povezuje odvojene dijelove kompleksa u jedinstvenu cjelinu. “Taj spoj tradicionalnog i suvremenog daje kući zavodljivu atmosferu“, ističe arhitekt. 

U početku je i stubište trebalo biti betonsko, no Zidarić se  predomislio, zamijenivši ga elegantnom čeličnom konstrukcijom. “Originalno zamišljene betonske stepenice čitale su se preteškim i masivnim za unutrašnjost ionako ograničenog prostora. Čelično stubište bilo je znatno bolji odabir jer je lakše i prozračnije, skulpturalne pojavnosti koja suptilno povezuje staro i novo”, objašnjava.

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Obnova istarskog imanja Foto: Damir Fabijanić
Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Obnova istarskog imanja Foto: Damir Fabijanić

Koristili kamen iskopan na parceli

Svaki element u interijeru ima jasnu svrhu i ništa nije prepušteno slučaju. Primjerice, maleni prozori koji su karakteristični za tradicionalne istarske građevine dobili su nove kamene okvire izrađene od lokalnog bijelog kamena, usklađene s novom aluminijskom stolarijom. 

“Stolarija je vrlo sofisticirana, precizno uklopljena u kamene okvire, osiguravši time visoku energetsku učinkovitost bez narušavanja tradicionalne estetike. Radili smo i nove metalne škure koje izgledom podsjećaju na stare autentične škure Grožnjana, stvorivši time modernu interpretaciju tradicionalnog dizajna koji se uklapa u izgled kuće, a istovremeno zadržava suvremeni karakter.” 

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Pogled na vinoteku Foto: Damir Fabijanić

Zanimljivo je i da je kamen koji su pronašli na samoj parceli korišten na nekim unutarnjim zidovima kuće. “Kamen je vrlo dostupan materijal u Istri i dobijete ga čim skinete skinete humusni sloj”, govori Zidarić i dodaje kako je u podrumu u kojem se nalazi vinoteka uspio napraviti zidove od  prilično velikih komada tog kamenja. “Tijekom adaptacije podrum je bio otvoren, što nam je omogućilo da te masivne gromade prenesemo strojevima. Danas taj zid ostaje vidljiv i izvana – kroz zatamnjenu staklenu stijenu koja se prostire duž jednog dijela kuće i diskretno ga otkriva”, objašnjava arhitekt.  

Puno drvo, umjetnine i rasvjeta

Kod samog uređenja interijera veliku ulogu imala je, govori Zidarić, i gospođa investitorica. “Ona je strastveni ljubitelj opremanja interijera, vrtova i hortikulture. To su njezine neiscrpne pasije zbog kojih je i sama bila uključena u proces. Dok sam ja oblikovao strukturu, izbor namještaja bio je prepušten njezinom senzibilitetu.”

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Kuhinja je rađena od punog drva Foto: Damir Fabijanić

Kuhinja je, kaže, u kompletu napravljena od punog drveta. “Bez tragova mediapana ili iverala. Sve je u  masivnom, punom drvetu jer nam je i ekologija bila važan segment.”. Kako su vlasnici veliki ljubitelji umjetnosti, Zidarić je u zidovima ostavio originalne niše, koje su iskorištene za izlaganje umjetničkih djela iz njihove privatne kolekcije, a jedan od komada koji dominira unutarnjim prostorom je i velika viseća skulptura Dušana Džamonje

Posebna pažnja posvećena je i rasvjeti koju potpisuje dizajner svjetla Nino Kušter. Zidarić objašnjava kako su lampe i u interijeru i na samoj fasadi posebno odabrane da izgledaju tradicionalno na prvi pogled, iako su u biti suvremeni dizajn poznatih arhitekata Petera Zumthora i Davida Chipperfielda. “Takvi detalji zrcale pristup cijelom projektu: stvaranje suptilne, višeslojne estetike koja nije nametljiva već se otkriva slojevito tek pri pažljivom promatranju.”

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Radni prostor; u pozadini skulptura Dušana Džamonje Foto: Damir Fabijanić

Uhodan tim izvođača i suradnika

 U razgovoru smo se dotakli i teme same izvedbe, te kvalitete izvođača radova s kojima mnogi arhitekti danas imaju problema. No, Zidarić kaže da u tom segmentu nije bilo većih izazova. Budući da je s investitorima odradio već nekoliko projekata upoznao se i s izvođačima koji za njih rade. 

Obnova istarskog imanja iz 19. st.
Pogled na gostinjsku kuću Foto: Damir Fabijanić

“Naime, već dva desetljeća neprestano grade i preuređuju, više iz hobija nego iz profesionalne potrebe, stvarajući pritom svoj pouzdani krug suradnika i majstora koji ih vjerno prate, a s vremenom sam se i ja povezao s tim ljudima”, objašnjava arhitekt.

Posebno ističe kvalitetu izvedbe i detalje koji su zahtijevali preciznost, poput čeličnog stubišta koje je trebalo fiksirati unutar kamenih zidova. “To je bio tehnički zahtjevan zadatak, ali izveden je s krajnjom preciznošću. Investitorica posjeduje istančan osjećaj za estetiku i prepoznaje kvalitetnu izvedbu, što se jasno odražava u konačnom izgledu prostora”, zaključuje Zidarić.