Može li Zagrebački velesajam dočekati obnovu poput ove? Pogled u rekonstrukciju Křižikovih paviljona u Pragu

Obnova je značila i da će nekadašnji tamni betonski krovovi, koji su pojačavali efekt urbanog toplinskog otoka, biti zamijenjeni intenzivnim zelenilom i multifunkcionalnim sadržajima. Danas je površina betona smanjena za oko 5000 m², čime je značajno poboljšana mikroklima i smanjena temperatura okoliša

Brojne socijalističke zemlje u svoje su vrijeme podizale goleme izložbene paviljone i sajamske komplekse, kao mjesta prezentacije nacionalnih dostignuća, industrije, tehnologije i kulture. No, iako su nekad bili važan alat za demonstraciju napretka, mnogi od tih objekata kroz povijest su propadali, da bi danas stajali gotovo potpuno lišeni svoje nekadašnje veličanstvenosti.

Primjer takve sudbine neupitno je naš Zagrebački velesajam; za koji posljednjih desetljeća niti jedna gradska uprava nije imala jasnu ideju što napraviti i kako ga spasiti. A donedavno i Křižikovi paviljoni u Pragu. Naime, danas su – nakon više od tri desetljeća intenzivne upotrebe, Křižikovi paviljoni doživjeli temeljitu obnovu koja im je omogućila novi život i funkcionalnost.

Iako priča praških i zagrebačkih paviljona nije ista, paralela je jasna i možda može poslužiti kao nada u bolju, ljepšu budućnost Zagrebačkog velesajma.

Obnova i širenje namjene

Křižikovi paviljoni, izgrađeni 1991. (usred raspada Sovjetskog saveza) prema projektu arhitekta Michala Brixa, izvorno su zamišljeni kao privremene građevine za Generalnu čehoslovačku izložbu, no postali su trajni i prepoznatljivi dio urbanog krajolika Praga.

Paviljoni su smješteni u donjem dijelu parka praškog sajmišta – Výstaviště Praha, u neposrednoj blizini slavne Křižikove fontane, te s njom čine važan ambijentalni i kompozicijski okvir sjevernog predvorja čuvene Industrijske palače. Tijekom godina, zbog stalne upotrebe i promjena u zahtjevima za izložbenim prostorima, paviljoni su izgubili na funkcionalnosti i estetskoj vrijednosti, što je bio glavni motiv za pokretanje opsežne revitalizacije.

Cilj obnove bio je ne samo tehnički modernizirati zgrade, već i proširiti njihovu namjenu – od izložbi i sajmova do koncerata, televizijskih snimanja, sportskih i društvenih događanja.

Obnova interijera

Iza obnove stoji Výstaviště Praha, kompanija koja upravlja praškim sajmištem, a autori su Ondřej Píhrt, Štefan Šulek, Ondřej Laciga, Kateřina Luftová, Štěpán Tomš, Matěj Střecha, Vendulka Vaněčková i Pavel Dostal.

U cijelom procesu kroz značajnu transformaciju prošao je interijer koji je kojim se pokušalo postići još snažniji izložbeni karakter.

“Zidovi su obojeni u mat crnu boju kako bi eksponati došli do izražaja, dok su tehnički i sanitarni prostori izvedeni u svijetlim tonovima radi bolje orijentacije. Betonske konstrukcije ostavljene su u sirovom obliku, a zajedno s elementima od nehrđajućeg čelika (rukohvati, ograde, namještaj) naglašavaju industrijski karakter prostora i projektna načela zgrade”, opisuju arhitekti.

Ključna novost: zeleni krovovi

No, jedan od ključnih elemenata obnove bili su zeleni krovovi, kao odgovor na suvremene izazove održivosti i klimatskih promjena. Nekadašnji tamni betonski krovovi, koji su pojačavali efekt urbanog toplinskog otoka, zamijenjeni su intenzivnim zelenilom i multifunkcionalnim sadržajima. Površina betona smanjena je za oko 5000 m², čime je znatno poboljšana mikroklima i smanjena temperatura okoliša, a istodobno je omogućeno zadržavanje i iskorištavanje oborinskih voda.

Na krovovima su uređene zone za odmor, rekreaciju i društvena okupljanja, uključujući kafić, bistro, trkačku stazu i dječje sadržaje. Ove terase nude više od 6000 m² prostora za javne i privatne događaje, a opremljene su suvremenim sustavom navodnjavanja, rasvjetom i sjenilima. Zelenilo na krovovima ne samo da uljepšava prostor, već i aktivno doprinosi smanjenju zagađenja zraka i poboljšanju kvalitete života građana.

Četiri godine duga obnova

Obnova Křižikovih paviljona realizirana je u fazama od 2020. do 2024. godine, a samo u transformaciju krovova uloženo je 150 milijuna čeških kruna, odnosno oko šest milijuna eura. Projekt je proveden u suradnji s brojnim stručnjacima – od krajobraznih arhitekata i građevinskih inženjera do tvrtki specijaliziranih za zelene tehnologije.

Grad Prag, kao investitor i vlasnik, ističe važnost ovog projekta ne samo za očuvanje i modernizaciju povijesnog prostora, već i za pružanje kvalitetnih javnih sadržaja svojim građanima i posjetiteljima. “Rekonstrukcija ovih objekata donosi prijeko potrebne ekološke mjere i stvara novu zelenu oazu za odmor i zabavu”, izjavio je zamjenik gradonačelnika Pavel Vyhnánek.

Povijest i budućnost

Křižikovi paviljoni izgrađeni su povodom stote obljetnice Jubilarne zemaljske izložbe iz 1891. godine i od tada su, unatoč prvotnoj privremenoj namjeni, postali nezaobilazno mjesto za brojne kulturne, društvene i komercijalne događaje. Obnovom su dobili novu funkcionalnost i suvremeni izgled, a zahvaljujući fleksibilnosti prostora i modernoj opremi, mogu zamijeniti i veće objekte poput Industrijske palače tijekom njezine obnove.

“Revitalizacija Křižikovih paviljona predstavlja spoj povijesti i moderne arhitekture koji odgovara aktualnim potrebama urbanog prostora te nudi kvalitetnu multifunkcionalnu upotrebu u srcu Praga”, zaključuje se u projektu.

---

Ovdje možete vidjeti neke druge primjere kvalitetne obnove koje smo pratili na Hausu.