Krenule su prijave za treći Open House Zagreb. Evo malog vodiča kroz lokacije

U srijedu u 10 sati su krenule prijave za treće izdanje Open House Zagreb koji će se održati od 17. do 19. listopada. Više od 40 pažljivo odabranih zagrebačkih lokacija postat će dostupne građanima kroz stručno vođena razgledavanja, a ovogodišnja tema ‘Nasljeđe budućnosti’ poziva na promišljanje o tome kako današnji prostori i prakse postaju baština sutrašnjice. Riječ je o nastavku prošlogodišnjeg koncepta ‘Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa’, s naglaskom na dinamičan dijalog između prošlosti i budućnosti urbanog života.

Posjetitelji će imati priliku ući u prostore koji su, svaki na svoj način, obilježili kulturni, društveni i urbanistički identitet Zagreba. Program obuhvaća širok raspon arhitektonskih djela – od povijesnih palača, školskih zgrada i kulturnih institucija do suvremenih poslovnih prostora i stambenih rješenja. U nastavku donosimo sve lokcije koje možete od 17. možete besplatno razgledati uz stručno vodstvo, a predlažemo da s prijavama požurite, jer su se lokacije prijašnjih godina rapidno punile. I neka vas ne obeshrabre povremeni padovi stranice; svi smo navalili u isto vrijeme :)

Gornjogradska gimnazija Zagreb

Adresa: Trg Katarine Zrinske 5
Stručno vodstvo: Antonia Matković Šerić, mag.art., viša stručna savjetnica – konzervatorica za nepokretna kulturna dobra

Trokrilna dvokatna gimnazijska zgrada na Strossmayerovom šetalištu nastala je na mjestu dominikanskog samostana u kojem je 1607. otvorena isusovačka gimnazija. Nakon požara 1645. podignuta je nova zgrada, proširena 1668. za filozofski tečaj, a 1669. stječe status Akademije – začetka Sveučilišta u Zagrebu. U 18. stoljeću nadograđeno je južno pročelje s očuvanom srednjovjekovnom kulom, a 1776. ustanovljena je “Kraljevska akademija znanosti”. Nakon odvajanja gimnazije 1842. i brojnih dogradnji, u zgradi je od 1874. djelovalo Sveučilište do preseljenja 1882., nakon čega ostaje gimnazija. Sačuvani su bačvasti svodovi i prostori 17. i 18. stoljeća, dvorana

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Adresa: Trg Stjepana Radića 4
Autori: Marijan Haberle, Minka Jurković, Tatiana Zdvořák-Erlih
Stručno vodstvo: dr.sc. Ivana Krmpotić Romić, dipl.ing.arh

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu otvorena je 29. prosinca 1973. godine i prva je namjenski građena koncertna dvorana u Hrvatskoj nakon zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda. Arhitekti su Marijan Haberle, Minka Jurković i Tatiana Zdvořák–Erlih, iz biroa AB Forum. Lisinski je projektiran u duhu modernizma, čistih volumena i skladne kompozicije, a uz eksterijersku harmoničnost ističe se i funkcionalnom unutrašnjom organizacijom. Zgrada obuhvaća Veliku dvoranu s oko 1850 mjesta i Malu dvoranu s oko 300 mjesta, a projektirana je s naglaskom na akustičku kvalitetu, što ju svrstava među vrhunske koncertne prostore. Osim akustike, važan arhitektonski element je multifunkcionalnost prostora koja omogućuje održavanje koncerata, festivala, kongresa i raznih manifestacija.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Atelijer Meštrović

Adresa: Mletačka 8
Autori: Ivan Meštrović, Viktor Kovačić, Drago Ibler
Stručno vodstvo: dr. sc. Barbara Vujanović, muzejska savjetnica

Ivan Meštrović je sklop kuća iz 17. i 18. stoljeća u Mletačkoj 6, 8 i 10 na Gornjem gradu kupio 1920. godine, ubrzo nakon što je upoznao buduću suprugu Olgu Kesterčanek s kojom će veći dio vremena boraviti na jugu, zbog izgradnje Mauzoleja obitelji Račić u Cavtatu. Zagrebački kompleks kuća kupuje kako bi u njega sklonio svoja djela i kako bi imao gdje boraviti kada dođe u Zagreb. Kuću na broju 10 ustupa bivšoj supruzi Ruži Klein Meštrović, broj 8 preuređuje u novi dom, a drvenu prizemnicu i drvarnicu na broju 6 pretvara u atrij i atelijer. Do 1923. godine na uređenju stambenih zgrada na broju 8 i 10, te na izgradnji atelijera Meštrović je surađivao s arhitektom Viktorom Kovačićem, a nakon prekida suradnje s njime nastavio je raditi s Haroldom Bilinićem. Bilinić je po Meštrovićevim idejama projektirao pregradnje, drveni kasetirani strop, svijećnjake i namještaj u obiteljskoj kući, a Drago Ibler 1925. godine monumentalna ulazna vrata u atrij, koji svojim toskanskim stupovima stvara mediteranski ugođaj i karakter. Kao graditelji bili su angažirani Stjepan Uršić i Josip Žanko. Atelijer Meštrović nastradao je u potresu 2020. godine, zbog čega se pristupilo obnovi koja je završena polovinom 2025.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Osnovna škola Izidora Kršnjavog u sklopu Školskog foruma

Adresa: Ul. Izidora Kršnjavog 2
Autor: Atelijer Ludwig & Hülssner
Stručno vodstvo: dr.sc. Irena Kraševac, povjesničarka umjetnosti i dr.sc. Ana Šverko d.i.a.

Osnovna škola Izidor Kršnjavi smještena je u južnom krilu Školskog foruma, zgrade izgrađene nakon odluke 1893. o podizanju kompleksa škola koju je potaknuo ministar prosvjete i kulture Hrvatsko-slavonske zemaljske vlade Izidor Kršnjavi. Kompleks je bio zamišljen kao veliki urbani i obrazovni projekt na tada neurbaniziranom području, a na natječaju su pobijedili europski arhitekti Atelijer Ludwig & Hülssner. Jedinstvena soliterna zgrada sastoji se od tri krila, a svojim mjestom, dimenzijama i stilom, te položajem koji otvara novi gradski prospekt prema jugu, postala je urbanim i arhitektonskom reperom u tom dijelu grada. Uz suvremeno opremljene kabinete za nastavu, u sklopu škola su planirani zajednički sadržaji: svečana aula s kapelama, muzej odljeva antičke skulpture te dvorana za tjelovježbu u posebnoj građevini. U sklopu Osnovne škole nalazi se i dvorana za tjelesnu nastavu, prenamijenjena iz prvobitno planiranog muzeja. Zgrada je upisana kao zaštićeno kulturno dobro grada Zagreba.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Muzej suvremene umjetnosti

Adresa: Avenija Dubrovnik 17
Autori: Igor Franić, koautori Bernarda Silov, Morana Vlahović, Tajana Derenčinović Jelčić, Andreja Dodig, Petar Reić, Simona Sović Štos, Zorana Zdjelar
Stručno vodstvo: prof.art. Igor Franić dipl.ing.arh.

Muzej suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu, realiziran prema projektu arhitekta Igora Franića i otvoren 2009. godine, najznačajnija je nacionalna institucija posvećena modernoj umjetnosti. Smješten na gradskom križanju Avenije V. Holjevca i Avenije Dubrovnik, muzej se oblikom uklapa u urbani kontekst, stvarajući niz linearnih i fleksibilnih prostora za različite izložbene koncepte i medije. Podignuti izložbeni prostori kaskadno se razvijaju, omogućujući različite tipologije prezentacije, od velikih otvorenih površina do intimnijih višerazinskih ambijenata. Transparentne staklene fronte, široki pristupni trg, prostori za susrete i odmor te integracija knjižnice, restorana i krovne terase naglašavaju njegovu ulogu kulturnog i javnog središta Zagreba.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Akademija Likovnih Umjetnosti

Adresa: Ilica 85
Autori: Herman Bollé, Victor Gross, Ćiril Metod Iveković, Ivo Geršić
Stručno vodstvo: dr.sc. Irena Kraševac, povjesničarka umjetnosti i dr.sc. Ana Šverko d.i.a.

Zgrada Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu građena je etapno od 1895. do 1957. i čini je kompleks od četiri međusobno povezana objekta. Prvi atelijeri podignuti su 1895. prema projektu Hermana Bolléa, s karakterističnim velikim prozorima na sjevernoj strani radi optimalnog osvjetljenja. U njima su radili istaknuti umjetnici poput Frangeša, Bukovca i Ivekovića. Dogradnje su uslijedile 1907. pod vodstvom Victora Grossa, a potom 1921. kada je Ćiril Metod Iveković projektirao istočni aneks. Posljednje veliko proširenje realizirano je 1957. prema projektu Ive Geršića, s trokatnim krilom namijenjenim suvremenoj nastavi. Nakon oštećenja u potresima 2020., kompleks je sveobuhvatno obnovljen i ponovno otvoren 2025., te nosi status zaštićenog kulturnog dobra.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Kuća Roller

Adresa: Trg Marka Marulića 2
Autor: Rudolf Lubynski
Stručno vodstvo: dr.sc. Irena Kraševac, povjesničarka umjetnosti

Stambeno-najamna kuća za Ladislava i Gizelu Roller, koju je 1913./1914. projektirao Rudolf Lubynski, smještena je uz Marulićev trg, u neposrednoj blizini njegove najpoznatije realizacije – Sveučilišne knjižnice. Trokatnica dužine 20 metara posljednje je njegovo djelo prije Prvog svjetskog rata. U njoj se jasno očituje prijelaz s dekorativne secesije prema smirenijoj, klasicizirajućoj formi i simetrično oblikovanom pročelju, naglašenom erkerima s trodijelnim prozorima. Tlocrt stanova odražava tipičnu zagrebačku podjelu na reprezentativne ulične prostore i dvorišni gospodarski trakt. Posebna vrijednost kuće je raskošno uređeno stubište s pločicama Armina Schreinera i fontanom u zelenim tonovima, što svjedoči o vrhunskoj suradnji investitora i arhitekta.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Stambena zgrada Tajder

Adresa: Nova Ves 81
Autori: Radovan Tajder (idejni projekt s arh. Mladenom Anđelom, 1979.)
Stručno vodstvo: dr.sc. Marina Bagarić, Muzej za umjetnost i obrt

Ugrađena stambena zgrada L-tlocrta projektirana je 1979. za Izvršno vijeće Sabora tada Socijalističke Republike Hrvatske. U prizemlju su, orijentirana ulici, bila predviđena dva „lokala“ – prostora za trgovinu ili ugostiteljske sadržaje, asimetrično pozicionirana lijevo i desno od ukošenoga ulaza/uvoza u zgradu. Katovi su namijenjeni stanovanju: dvorištu su orijentirani dvoetažni stanovi, a ulici jednoetažni. Arhitekta Tajdera je razmišljanje o prirodi ugrađene kuće dovelo do jednostavnog i logičnog zaključka da takva kuća „ima samo dvije fasade koje se nikad ne sagledavaju istovremeno“. Iz te teze nastale su njegove kuće s dva lica, „zagrebački Janusi“ u Vodovodnoj ulici i u Novoj Vesi. Na uličnim pročeljima obiju zgrada arhitekt u duhu postmodernističkoga doba varira tradicionalne elemente zagrebačke arhitekture – erkere i mansardne prozore, te efektno kombinira različite materijale – staklo, kamen, opeku. Dvorišna su pročelja sasvim jednostavna; u njihova žbukana oplošja „urezani“ su prozori i lođe.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Radionica i ured u Klaonici

Adresa: Heinzelova 66, Kompleks Zagrepčanka
Autori: Krešimir Romić i Filip Romić
Stručno vodstvo: Filip Romić, arhiekt

Urušenu halu nekadašnje Klaonice u kompleksu Zagrepčanka Krešimir Romić i Filip Romić adaptiraju u novi program otvorenog procesa istraživanja i projektiranja. Arhitektura se formira kroz dijalog s prostorom, bez unaprijed definiranog rezultata, brišući granice između arhitekta, investitora i izvođača. Ideja se materijalizira postupno, uz prostor za reinterpretaciju. Tako nastaju tri entiteta – grijani ured, negrijana radionica i vanjski vrt – koji se preklapaju i nadopunjuju. Klaonica funkcionira kroz ravnotežu odnosa i praksi učenja, gdje je naglasak na procesu, a ne na konačnom dovršenju objekta. Više o projektu ožete pročitati ovdje.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

XII. gimnazija Dubrava

Adresa: Međugorska ulica 42
Autori: Siniša Bodrožić, Ivan Rališ
Stručno vodstvo: Siniša Bodrožić, dipl.ing.arh

Zgrada XII. gimnazije u Gornjoj Dubravi rezultat je dugogodišnjih nastojanja škole, lokalne zajednice i Grada Zagreba da se omoguće suvremeni uvjeti rada. Nakon arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz 2013./2014., s programom gimnazije i klizačke dvorane, zbog ograničenja zelene površine primijenjena je vertikalna dispozicija – nastavni sadržaji smješteni su na katu iznad prizemnih prostora namijenjenih i široj zajednici. Takvo rješenje omogućuje paralelno odvijanje aktivnosti bez ometanja nastave. Čelična konstrukcija velikih raspona i sustav rešetki visine jedne etaže omogućili su postavu učionica na katu, a suhomontažna logika gradnje definirala je izbor materijala. Krajnji rezultat oblikovno i karakterom upućuje na industrijsku arhitekturu, ističući funkcionalnost i racionalnost.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Matica hrvatskih obrtnika

Adresa: Ilica 49
Autori: Aleksandar Freudenreich, Zvonimir Požgaj
Stručno vodstvo: Antun Trojnar, predsjednik HOK Zagreb

Natječaj za idejni projekt Matice hrvatskih obrtnika raspisan je 1937., a izvedbeni projekt realizirali su arhitekti Zvonimir Požgaj i Aleksandar Freudenreich. Kompleks čini pet povezanih zgrada, s reprezentativnom sedmerokatnicom u Ilici i dvjema dvorišnim trokatnicama. Prizemlje ulične zgrade oblikovano je kao trgovački pasaž s galerijom, restoranom i konferencijskom dvoranom, dok su u gornjim katovima smješteni uredski i stambeni prostori. Projekt odlikuje maksimalna iskorištenost parcele i primjena najsuvremenije armiranobetonske konstrukcije, uz luksuzne materijale i bogat umjetnički program. Ilustrativni su radovi Ernesta Tomaševića, Gustava Bohutinskog, Joze Turkalja i drugih autora koji krase pročelja i interijere. U arhitekturi se spajaju progresivne i klasicizirajuće tendencije, odražavajući zahtjeve investitora i duh vremena. Danas je kompleks zaštićeno kulturno dobro.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Stambena zgrada Trnje

Adresa: Trnjanski nasip IV. 14
Autori: MVA / Mikelić Vreš Arhitekti
Stručno vodstvo: Tomislav Vreš, arhitekt

Stambena zgrada s 30 stanova u Starom Trnju nastaje u kontekstu smjene niskih kuća višestambenim blokovima. Na romboidnoj parceli ograničene dubine i visine oblikovana je slobodnostojeća zgrada četverostrane orijentacije, organizirana koncentrično oko središnje jezgre sa spremištima i kružnim hodnikom koji s dvjema vertikalnim prazninama postaje unutarnja galerija. Karakteristična etaža sadrži osam stanova čije su servisne prostorije uz jezgru, dok su dnevni i spavaći prostori raspoređeni uz pročelja. Fleksibilan konstruktivni sustav bez unutarnjih nosivih zidova omogućuje različite tipologije stanova. Prostrani konzolni balkoni oblikovani su aluminijskim opnama, a na vrhu su stanovi organizirani oko krovnih terasa poput malih patio-kuća. Materijalizacija zgrade temelji se na jednostavnim materijalima poput vidljivog betona, aluminijskih profila i profilirane žbuke.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Holographik Space

Adresa: Franje Petračića 3
Autori: Holographik Studio u suradnji s Ivom Pauzar (Studio PI) i Lukom Bekavcem (NON Architecture)
Stručno vodstvo: Iva Pauzar arhitektica i Luka Bekavac arhitekt

Holographik Space – multifunkcionalni prostor za dizajn i kulturu s integriranim barom, nastao je kao interna inicijativa Holographik Studija s vizijom stvaranja prostora koji povezuje arhitekturu, dizajn, glazbu i suvremenu kulturu. Projekt je vodio osnivač studija kroz sve faze, od koncepta do izvedbenih detalja. Arhitektonsko rješenje razvijeno je u suradnji s Ivom Pauzar (Studio PI) i Lukom Bekavcem (NON Architecture), pri čemu je oblikovan modularan i adaptabilan prostor od 200 m². Minimalistički, ali slojevit interijer može se transformirati prema dobu dana i programu, naglašavajući fleksibilnost, funkcionalnost i trajnost. Projekt je u potpunosti samoiniciran i samofinanciran, čime je zadržana potpuna autorska sloboda. Holographik Space nastao je kao odgovor na nedostatak nezavisne kulturne infrastrukture u Zagrebu, s ambicijom da postane dinamično mjesto susreta, suradnje i interdisciplinarnog dijaloga. Arhitektura nije neutralna pozadina nego aktivni suigrač koji potiče interakciju, eksperiment i zajedničko stvaranje.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Uredski prostor Brigada

Adresa: Nova ves 17, Centar Katol, II. kat
Autori: Brigada tim
Stručno vodstvo: Damjan Geber i Kristina Volf, kreativni voditelji

Uredi su oblikovani kao multifunkcionalan prostor koji objedinjuje izložbeni dio, radni prostor i terasu. Skrivena vrata diskretno razdvajaju izložbeni od uredskog dijela, dok staklena stijena otvara prostor prema zelenilu terase, uključujući ga u interijer. Radni prostor, uz radne stanice, čini velika biblioteka s uzorcima, literaturom i pločama za proces dizajna. Linearna organizacija završava kuhinjom i blagovaonicom povezanom s terasom, koja funkcionira i kao ljetna blagovaonica i vrt za uzgoj povrća i začina. Prostor oplemenjuju dizajnerski klasici Bernarda Bernardija, Nike Kralja i Meblo svjetiljke iz 1970-ih. Izložbeni dio uključuje hommage tom razdoblju, u potpunosti oblikovan u duhu jugoslavenskog dizajna 1970-ih.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Stambeno-poslovna zgrada Astre

Adresa: Ribnjak 12-14
Autori: Venčeslav Lončarić, Krešimir Cimperšak, Vjenceslav Richter
Stručno vodstvo: Uroš Brkić dipl.mag.ing.arch. Fotografije Uroš Brkić

Stambeno-poslovnu zgradu Astre 1969. projektirali su Venčeslav Lončarić, Krešimir Cimperšak i Vjenceslav Richter. Interpolirana u blok stambenih zgrada, zamijenila je dotrajale prizemnice i pažljivo se uklopila u urbani kontekst visinski usklađujući pročelja s Iblerovom zgradom iz 1937. i Florschützovom kućom iz 1910./13. Projektirana za potrebe poduzeća Astra, trebala je osigurati kvalitetne stanove za zaposlenike. Modularni i simetrični raster omogućio je više tipologija stanova, od kojih su svi dvoetažni, s obostranom orijentacijom i jasnim odvojenjem dnevnih i noćnih funkcija. Spavaće sobe usmjerene su prema istoku i zelenilu Šalate, dok zapadno pročelje naglašavaju pomični drveni lamelni paneli koji štite stanove od sunca i stvaraju dinamičan arhitektonski izraz.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Atrijske kuće u Sigetu

Adresa: Froudeova 18-96, Novi Zagreb
Autorica: Anamarija Jelinčić- Semenčič
Stručno vodstvo: Vedran Jukić dipl.ing.arh. Soda arhitekti

Atrijske kuće u Sigetu, izgrađene 1970., rijedak su primjer „tepih“ tipologije u Hrvatskoj, organizirane u nizove s introvertiranim pročeljima prema ulici i otvorenošću prema privatnim atrijima. Smještene u mirne kolno-pješačke zone, nude kombinaciju privatnosti, funkcionalnosti i kontakta s vanjskim prostorom, ostajući primjer kvalitetnog niskog stanovanja u Novom Zagrebu. Kuće su se od 1990-ih postupno nadograđivale prema izvornom predlošku autorice. Jedna od njih rekonstruirana je i prilagođena suvremenim potrebama – prizemlje je namijenjeno peteročlanoj obitelji, a kat arhitektonskom studiju, uz jasno odvojene vanjske prostore: intimno obiteljsko dvorište i zasebnu terasu za ured. Rekonstrukcija je zahtijevala promišljeno oblikovanje radi očuvanja privatnosti i omogućavanja rada, uz minimalne izmjene eksterijera i značajne unutarnje preinake kako bi prostor zadovoljio dvojnim funkcijama te naglasio vrijednosti izvorne arhitekture.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Krešimirac

Adresa: Trg kralja Petra Krešimira IV. 2
Autor: nepoznati
Stručno vodstvo: Dino Igrec, mag.hist.art. i Sonja Leboš dr.sc.kult.antropologije – Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja

Tijekom šetnje sudionici će upoznati vrijedne građevine na obodu trga, poput zgrade Radničke komore (1938., arhitekti Šterk, Korka, Krekić i Kiverov), danas sjedišta sindikata i Knjižnice Božidara Adžije, Činovničkog doma (1923.–1926., Valerijan Rieszner) te monumentalne Državne trgovačke akademije (1938., Zvonimir Vrkljan, danas Ministarstvo obrane). Predstavljene su i druge značajne građevine društvene namjene, poput zgrade Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima (1928.–1931., Đuro Kastl), te stambene kuće istaknutih autora – Kasumović (Benedik i Baranyai), Draganec (Vladimir Šterk), Pordes (Zlatko Neumann), kao i uglovnice braće Carnelutti i Otona Goldscheidera. Time je oblikovan jedinstven prostor zagrebačkog trga-parka, čije krajobrazno rješenje potpisuje Ciril Jeglič uz suradnju Josipa Seissela. Šetnja, temeljena na monografiji “Krešimirac”, otvara pogled na genezu i transformacije trga kroz različite ideologije i razdoblja, ali i na suvremena sjećanja i iskustva građana.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Stellar Boutique Modules (rekonstrukcija hotela Jadran)

Adresa: Vlaška ulica 50
Autori: Lea Pelivan i Toma Plejić
Stručno vodstvo: Izvor Simonović-Majcan dipl.ing.arh.

Stellar Boutique Moduls, najnoviji projekt STUDIO UP za Maistra City Vibes, reinterpretira život u donjogradskom bloku Zagreba kroz kompletnu rekonstrukciju rano modernističke zgrade. Stellar je bijel, reflektivan, svježeg beskopromisnog dojma s 48 soba I 2150 metara kvadratnih atraktivnih prostora. Hotel u prizemlju fukcionira kao ekstrovertirana gradska kavana bipolarnog karaktera, s jedne strane svojim reflektivnim stranicama uvlači intenzivan ritam grada u unutrašnjost, a s dvorišne strane nudi mirni i tihi dojam skrivenog vrta. Dojam kavane je dojam oblaka kojeg definiraju veliki rasterizirani motivi ljudi, a jedini prepoznatljivi elementi su reflektivni objekti ‘nepometenog poda’. Smještajni moduli monokromatski su i izliveni u jednom materijalu, doslovno levitirate u bijeloj boji.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Zagrebački velesajam

Adresa: Avenija Dubrovnik 15
Autori: plan ZV Marijan Haberle 1955., Božidar Rašica 1956.
Stručno vodstvo: Lana Lovrenčić asist. mag.hist.art.

Zagrebački velesajam važna je povijesna i kulturna znamenitost koja je tijekom druge polovice 20. stoljeća reflektirala društvene, ekonomske i političke promjene Zagreba i Jugoslavije. Izgradnja novog sajamskog prostora na desnoj obali Save 1955./56. potaknula je razvoj Novog Zagreba i predstavlja primjer paviljonske arhitekture europskog konteksta. Prostor nastaje spajanjem urbanističkih koncepata Marijana Haberlea i Božidara Rašice. Šetnja po Velesajmu istražuje njegovu složenost kroz odnos urbanizma, arhitekture i povijesno-političkih okolnosti, gdje su sajmovi služili kao izlozi privrednih i tehnoloških postignuća, ali i kao sredstva političke propagande i kulturnih nadmetanja u podijeljenom svijetu.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Stambeno naselje Travno

Adresa: Božidara Magovca 101b
Autor: Miroslav Kollenz
Stručno vodstvo: Tajana Levojević mag.ing.arh.

Naselje Travno iz sredine 1970-ih, dio širenja Novog Zagreba, primjer je modernistički promišljene urbane cjeline prema urbanističkom planu Miroslava Kollenza. Inspiriran Kopenhagenom, Kollenz je istaknuo važnost osjećaja pripadnosti naselju kroz prostranu pješačku zonu koja je društveno središte s javnim sadržajima: školama, vrtićima, knjižnicom, kulturnim centrom i trgom uz Mamuticu s ugostiteljstvom. Naselje opslužuju ulice Nikole Kopernika i Božidara Magovca, uz koje su smješteni stambeni blokovi i tornjevi. Arhitektura teži individualizaciji stanovanja razbijanjem volumena i ritmizacijom pročelja u tipiziranim sustavima. Stambeni fond čine prepoznatljive cjeline: veliki i mali blok Mamutica, četiri tornja u Kopernikovoj, “Kineski zid” i blok od pet tornjeva, povezani lamelama i nizovima individualnih kuća. Arhitektonska rješenja razvijali su autori unutar projektnih zavoda građevinskih poduzeća Industrogradnja, Tempo, Tehnika, Jugomont-Jugobeton i Novogradnja. Među njima se ističu Hrvoje Davidovski, Đuro Mirković, Neda Morsan, Nevenka Postružnik, Ljubomir Perić, Emil Seršić, Judita Štopar, Benedetto Tardozzi.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Željeznička kolonija

Adresa: Trg Augustina Kažotića
Autori: Gradski građevni odsjek (urbanizam), Direkcija državnih željeznica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (tipske kuće), Građevno poduzeće Ing. Ivo Senk i drug (Zgrada konzuma), Ing. Ivo Senk i Arh. Ivo Kuliček (Dominikanski samostan)
Stručno vodstvo: Domagoj Mlinarić mag.ing.ahr.arh.

Željeznička kolonija u Maksimiru, nastala između dva svjetska rata, primjer je vrtnih naselja planiranih 1923. za periferiju Zagreba. Izgrađena 1927. uz željezničku prugu kao stambena cjelina za radnike Direkcije državnih željeznica, temelji se na tipiziranim kućama iz Beograda i planu parcelacije Gradskog građevnog odsjeka. Za razliku od drugih radničkih naselja koja su ortogonalna i monofunkcionalna, kolonija je oblikovana po konceptu vrtnih gradova, s javnim sadržajima poput trga sa zgradom Konzuma, samostanom i dječjim igralištem, oko kojih je raspoređeno 15 nepravilnih blokova. Dominiraju prizemne kuće u nizovima s mansardom. Unatoč ratnim oštećenjima i kasnijim zahvatima, naselje je sačuvalo svoje urbanističke vrijednosti, zaštićeno je kao kulturno dobro RH i uvršteno u Generalni urbanistički plan Zagreba.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Katolički dom

Adresa: Kordunska 1
Autor: Marijan Haberle
Stručno vodstvo: izv.prof.art.dr.sc. Krunoslav Ivanišin KRUNOSLAV IVANIŠIN dipl.ing.arh.

Zgrada katoličkog doma dovršava arhitektonsku cjelinu Župe svetog Blaža u zapadnom dijelu Donjeg grada. Riječ je o hibridnoj građevini koja zatvara otvoreni blok i sadrži raznolik sadržaj koji se mijenjao tijekom osamdeset godina. Podijeljena je na manji dvorazinski volumen koji se naslanja na crkvu i veći petrazinski koji zatvara niz u Kordunskoj ulici, a prema istoku tvori mali trg s pristupom kino dvorani, nekadašnjem pučkom učilištu i sadašnjem kafiću. Manji dio ima ravni krov, završne materijale poput crkve i travertinske ploče, dok veći ima četverovodni krov, loggije i armiranobetonski skelet vidljiv na pročelju. Uz kino dvoranu i urede, zgrada sadrži najamne stanove među kojima je bio i ured Marijana Haberlea.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Središnja gradska os

Adresa: Od Glavnog kolodvora do Mosta slobode
Stručno vodstvo: Antun Sevšek arhitekt i dr.sc. Melita Čavlović, dipl.ing.ahr.

Prostranstva uglavnom neizgrađene trnjanske ravnice gotovo stoljeće su poprište modernističkih projekcija budućeg administrativnog i reprezentativnog središta Zagreba. Smještena između povijesnog Donjeg grada i riječnog luka Save, zona je od 1930-ih služila kao osnova brojnih urbanističkih matrica. Sukcesivne vizije činile su Trnje najplaniranijim gradskim prostorom, ali i poljem neostvarenih ambicija, ostavljajući tek fragmente koji svjedoče toj evoluciji. Unatoč promjenama paradigmi, ideja središnje osi ostaje ključna, stalno obnavljana novim planovima i realizacijama. Monumentalne institucije otvaraju vizure prema perifernim reliktima i naglašavaju nedovršenost cjeline. Kroz vinjete povijesti modernizacije prikazuju se značajni objekti, urbanistički zahvati i njihovi neizvedeni pandani.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Osnovna škola Ivanja Reka

Adresa: Ivanjorečka cesta 1b
Autori: SUBMAP – Marija Burmas, Ivo-Lola Petrić i Jakša Kalajžić (J.K.A. Arhitekti)
Stručno vodstvo: Marija Burmas d.i.a., Ivo-Lola Petrić d.i.a., Jakša Kalajžić d.i.a.

Naselje Ivanja Reka smješteno je na istočnom ulazu u Zagreb, u blizini prometnog čvorišta, trgovačkih centara i industrijskih hala, u zoni sukoba urbanog i suburbanog tkiva. Bez javnih sadržaja, osnovna škola preuzima ulogu društvenog i infrastrukturnog središta naselja. Arhitektura nastaje kao konfrontacija suburbane agrikulturne fizionomije i infrastrukturne mreže bez dijaloga s okolišem. Prostor škole stupnjevan je odnosom javnog i privatnog, dok linearna prostorna organizacija odražava infrastrukturni kontekst. Bazira se na dvjema osima: sjever–jug, s javnim sadržajima, i istok–zapad, sa školskim sadržajima. Njihovo križanje stvara ključne urbane točke javnog života.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Stambeno naselje Pavlenski put

Adresa: Pavlenski put 5
Autori: Zoran Boševski , Boris Fiolić i Nikola Škarić
Stručno vodstvo: Zoran Boševski d.i.a. i Nikola Škarić d.i.a.

Naselje Pavlenski put sastoji se od dvije prostorne cjeline oprečnih karaktera: guste stambene zone na sjeveru i longitudinalne parkovne površine na jugu. Projekt počiva na napetosti između tih antipoda i u sinergiji s POS Španskim čini zaokruženu urbanističku cjelinu. Zelenilo POS-a i šetnica uz Vrapčak prepoznati su kao prostorni potencijali, pa se novo naselje neizgrađenim dijelom nadovezuje na njih, uokvirujući centralni park koji spaja oba naselja. Iz parka se rukavci zelenila uvlače među zgrade sve do prometnice, omogućujući život u zelenilu. Zgrade razlikuju vanjske trake stanova i unutarnje komunikacijske, koje se režu, listaju i otvaraju svjetlu, stvarajući galerije kao pješačke ulice u zraku. Na krajevima se formiraju vertikale – tornjevi s pogledima na Sljeme i potok.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Yammat FM

Adresa: Račkoga 10, Zagreb
Autorica: Maja Tedeschi
Stručno vodstvo: Ivana Ivin mag.ing.arh.

Radio Yammat jedinstveni je gradski prostor medija, kulture i dijaloga, smješten u prizemlju Račkoga 10. Otvorenost prostora pokazuje radio kao društveni, reaktivni medij. Unutrašnjost je oblikovana čistim linijama i drvom kao glavnim materijalom, inspiriranim idejom muzičkog instrumenta. Kontinuirani kazetni strop proteže se cijelom duljinom prostora bez prekida, dok su funkcionalni prostori ostakljeni s drvenim parapetima koji lebde u zraku. Inverzija stropa od punog drva, zamišljena poput poklopca koncertnog klavira, definira identitet prostora. Glavni studio oblikovan je kao pozornica za radijske intervjue, debate, koncerte i DJ setove, otvoren publici i slučajnim prolaznicima, čime medij postaje vidljiv i dostupan svima. Tekst koji je Zrinka Paladino napisala o projektu pokojne Maje Tedeschi možete pročitati ovdje.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Hotel Esplanade

Adresa: Mihanovićeva 1
Autor: Dionis Sunko
Stručno vodstvo: dr.sc. Marina Bagarić, muzejska savjetnica MUO

Hotel Esplanade izgrađen je na inicijativu društva predvođenog Prvom hrvatskom štedionicom, kao odgovor na potrebu Zagreba za suvremenim hotelom. Iako je na natječaju pobijedio Otto Rehnig, glavni projekt povjeren je Dionisu Sunku. Monumentalni soliter na južnom potezu Zelene potkove udovoljio je zahtjevima modernog doba i novih putnika. Donje etaže spojile su javne sadržaje i one za goste: restoran, veliku kavanu s terasom i Smaragdnu dvoranu, dok je na katovima smješteno dvjestotinjak soba, a potkrovlje je služilo za osoblje. Javni prostori opremljeni su luksuznim materijalima, a sobe jednostavnije, funkcionalne. Sunko je kompozicijom volumena, odnosima visina i krova uklonio dojam masivnosti, dok je pročelje oblikovao u tradiciji klasicizma i neobaroka. Terasa, kao nastavak perivoja, simbolički otvara hotel građanima i posjetiteljima.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Obiteljska kuća u Serdarovoj ulici

Adresa: Ulica Ive Seredara
Autori: Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić
Stručno vodstvo: Tomislav Ćurković dipl.ing.arh.

Prostornu koncepciju kuće određuju nagibi terena i vizure na grad, a unutrašnjost je organizirana po vertikali. Dva volumena povezana su zatvorenim hodnikom u prizemlju i na najnižoj etaži. Manji volumen sadrži garažu, gostinjski apartman i prostore za okupljanja, dok je u većem smješten stan vlasnika. Tlocrt s tri ulaza čini glavnu odrednicu – glavni na razini ceste, sporedni prema „djevojačkom“ apartmanu te bočni prema gostinskom. Dnevni boravak prostire se na dvije razine: gornju sa salonom i pogledom na grad te donju s izlazom u vrt. Dramatičan izraz nastaje kontrastom linija ceste i volumena, dok fasade urezuju monolitnu masu. Balkon, pergola i niše naglašavaju pročelje, a klinker pločice različitih debljina stvaraju treperav mozaik kuće.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Trg kralja Tomislava

Adresa: Trg kralja Tomislava, Zagreb
Autor: Milan Lenuci
Stručno vodstvo: dr.sc. Irena Kraševac, povjesničarka umjetnosti

Uređenje posljednjeg trga Istočnog perivoja prezentirano je 1897. Gradskom poglavarstvu, a autor urbanističkog koncepta bio je Milan Lenuci. To je njegov jedini izvedeni projekt trga-perivoja u okviru Zelene potkove, s hortikulturom Franje Jeržabeka i ključnim akcentom – Umjetničkim paviljonom iz 1898., koji u sinergiji arhitekture i zelenila čini estetski vrhunac prostora. Ostakljena kupola s lanternom oblikuje prepoznatljiv obris grada. Trg zatvaraju reprezentativne stambene kuće podignute 1891–1904. u stilovima od neorenesanse do secesije, među kojima se ističe kuća Vlahe Bukovca s Valdecovom skulpturom i prvim privatnim atelijerom u Zagrebu. Godine 1925. trg je preimenovan u Trg kralja Tomislava, s planom da postane Forum Croatorum. Konjanički spomenik, djelo Roberta Frangeša Mihanovića, otkriven je 1947. Danas je trg dio zaštićene Povijesne urbane cjeline Zagreba (Z-1525).

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet

Adresa: Ullica Andrije Kačića Miošića 26
Autor: Milovan Kovačević
Stručno vodstvo: doc. dr. sc. Alan Braun, dipl. ing. arh.

Najznačajnije djelo arhitekta Milovana Kovačevića i njegova jedina javna zgrada jest današnji Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet, izvorno Tehnički fakultet (1937.-1940). Pripreme su trajale od 1923., a Kovačević se priključio 1934. kad je razradio studiju na temelju koje je 1936. s Edom Schönom oblikovao projekt. Kompleks čine tri četverokatna paviljona, dvotrakti orijentirani sjever–jug s učionicama i laboratorijima uz hodnik, povezani prizemnom promenadom s predavaonicama, bibliotekom i kabinetima. Prvi paviljon, s dekanatom i dvoranom, dovršen je 1940. Gradnju je pratio odbor u kojem su djelovali Schön i Juraj Denzler, autor izvedbenih projekata namještaja i stolarije. Sklop je prostorno reduciran na prostrane hodnike za neformalne susrete te specijalizirane sobe za nastavu i rad. Diskretna arhitektura oblikuje neutralan okvir fakultetskog života.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Kampus Infobip

Adresa: Utrinjska 29
Autori: 3LHD
Stručno vodstvo: Marko Dabrović, dipl. ing.arh.

Globalna ekspanzija IT kompanije Infobip pokrenula je gradnju hibridne zgrade na južnom rubu Zagreba, lokaciji koja nije prestižna, ali je infrastrukturno dobro povezana. Objekt je zamišljen kao samodostatan organizam s uredima, rezidencijalnim jedinicama za zaposlenike i goste te sadržajima poput kantine, prostora za rekreaciju i konferencije. Hibridnost zadatka oblikovala je koncept „stackinga“: baza okuplja urede oko atrija, dok vitki blok sadržava smještajne jedinice. Prijelazne etaže igraju ključnu ulogu – prizemlje je zamišljeno kao drive-in ured, a četvrti kat kao javna etaža s restoranom, kongresnom dvoranom i terasom-parkom. Dramaturgija prijelaza između urbanih i socijalnih pejzaža ostvaruje se kroz jasan presjek zgrade. Konstrukcija i infrastruktura su eksplicitno pokazane, naglašavajući funkcionalnu i konceptualnu transparentnost. Infobipova poslovna zgrada time postaje poticajan radni ambijent i arhitektonski znak visoke ambicije tvrtke.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Palača Mesić, Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar

Stručno vodstvo: kustosica Vesna Vukelić, voditeljica zbirke

Palača Mesić u Demetrovoj 3 jedna je od vrijednih kulturno-povijesnih građevina Zagreba. Prvi put se spominje 1751. kao prizemnica na zapadnom bedemu Gradeca u vlasništvu notara Nikole pl. Mesića. Do sredine 19. stoljeća imala je zapadno i sjeverno krilo, a tadašnja vlasnica Emilija Keglević nadogradila je kat, stubište i trijemove. Početkom 20. stoljeća ovdje je atelje imao arhitekt Ignjat Fischer, koji je 1926. dogradio drugi kat i oblikovao dvorišni trijem s kamenim stupovima i zdenac. Tada palača dobiva četverokrilni oblik s unutarnjim dvorištem. Na pročelju dvorišne strane nalazi se freska dječaka u šestinskoj nošnji, vjerojatno djelo Ivane Fischer iz 1939., restaurirano 2008. Palača je od 1969. pod zaštitom kao kulturno dobro. Na drugom katu smještena je Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar, zatvorena nakon potresa 2020.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

Kapela Majke Božje Kraljice Hrvata na Sljemenu

Kapela na Sljemenu, djelo arhitekta Jurja Denzlera, izgrađena je prije gotovo stotinu godina kao šumsko svetište povodom 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva i 1300. godišnjice pokrštavanja Hrvata. Denzler, važan hrvatski modernist s izraženim kontekstualnim senzibilitetom, projektirao ju je kao skladnu centralnu kompoziciju u dijalogu s prirodnim okolišem i sakralnom tradicijom. Korišteni su esencijalni elementi baštine, reinterpretirani u jednostavnoj i inovativnoj formi, s hijerarhijski razrađenim prostornim odnosima. Kapela zrači pristupačnošću i prepoznatljivim simbolima, ali nije sentimentalna rekonstrukcija, već promišljen odgovor na kontekst mjesta i vremena. Vrijednost joj je u osluškivanju poruka baštine i kritičkom propitivanju okoline, čime nadilazi prolazne arhitektonske trendove i ostaje trajno relevantna.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Jadran Film Zagreb

Adresa: Rudolfa Kolaka 12
Autor: Božidar Rašica
Stručno vodstvo: v. pred. Marino Šneler

Jadran film osnovan je 1946. kao radna organizacija za proizvodnju dugometražnih i kratkih filmova. Nakon djelovanja na raznim zagrebačkim lokacijama, 1953. se počinje seliti u novi „filmski grad“ u Dubravi, dovršen 1956. po projektu Igora Skopina. Iste godine proizvodnja se odvaja kao Dubrava film, no obje jedinice ponovno se objedinjuju 1962. Ključni trenutak bio je 1961., kada Orson Welles u Zagrebu snima Proces, što je afirmiralo Jadran film kao važan europski studio. Zlatno doba slijedi 1970-ih pod ravnateljem Sulejmanom Kapićem i producentom Brankom Lustigom, kada nastaju velike međunarodne produkcije poput Limenog bubnja, Sofijinog izbora te serija Vjetrovi rata i Rat i sjećanja. U to vrijeme prihod iznosi i deset milijuna dolara godišnje. Domovinski rat prekida produkciju, a netransparentna privatizacija u poraću dovodi studio na rub propasti. Nekad reprezentativni prostori danas su zapušteni.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

Robna kuća Kastner & Öhler

Adresa: Ilica 6
Autori: Franjo Klein, Ignjat Fischer, Alfred Keller i drugi
Stručno vodstvo: izv.prof.art.dr.sc. Krunoslav Ivanišin dipl.ing.arh.

Carl Kastner i Herman Öhler, poput mnogih poduzetnika iz razvijenijih krajeva Monarhije, stigli su u Zagreb krajem 19. stoljeća. Nakon neuspjelih pokušaja, 1903. otvorili su trgovinu u prizemlju hotela na početku Ilice, iz koje se postupno razvila robna kuća širenjem na cijeli kompleks. Veliko preuređenje izveo je Ignjat Fischer 1913., a Alfred Keller 1928. joj dao novo, reprezentativno pročelje sa staklenim kupolama i kamenom oblogom, zamišljeno kao atraktivan poziv kupcima. Nacionalizirana nakon Drugog svjetskog rata, postaje dio NAMA-e, no palača je, unatoč preuređenjima, zadržala svoj izgled i ostala važan spomenik zagrebačkog poduzetništva i arhitekture.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Oktogon – palača Prve hrvatske štedionice

Monumentalna zgrada u središtu Zagreba projektirana je kao cjelina sa susjednom Eskomptnom bankom u Ilici 3, djelom arhitekata Fellera & Helmera. Oni su postavili idejnu osnovu za palaču Prve hrvatske štedionice, a razradu projekta izveo je Josip Vancaš, uvevši prvi zagrebački pasaž – trgovačku galeriju s inovativnim inženjerskim rješenjima. Simbol zgrade postala je ostakljena kupola nad središnjim oktogonom, po kojoj nosi nadimak Oktogon. Bogata dekoracija s alegorijskim figurama Dragutina Moraka te reljefima Reinhardta Völkla ističe motive blagostanja, štedljivosti, trgovine i industrije. Vrata pasaža izrađena su u Obrtnoj školi. Izvorna neostilska ornamentika pročelja pojednostavljena je 1925. prema zamisli Lava Kalde, a spoj secesije, neorenesanse i neobaroka čini zgradu vrhunskim ostvarenjem prijelaza 19./20. stoljeća. Nekadašnji bankarski prostori prenamjenjuju se u galerijsko-muzejski prostor Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

ZET Remiza

Adresa: Fallerovo šetalište
Stručno vodstvo: pred. Darko Užarević dipl.ing.arh.

Zbog širenja grada i tramvajske mreže početkom 20. stoljeća, staro spremište kod današnjeg Tehničkog muzeja postalo je premalo, pa je 1936. na Trešnjevci otvorena nova remiza Ljubljanica. Izgradnju pruge pratila je izgradnja ključne infrastrukture i željezničkih nadvožnjaka, što je potaknulo razvoj tog dijela grada. Spremište s dvama armirano-betonskim lukovima širine 25 metara tada je smatrano jednim od najmodernijih u Europi te je i danas zadržalo izvorni izgled, ostajući važan primjer industrijske arhitekture i ključno mjesto održavanja ZET-ovih tramvaja.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Zavod za Forenziku psihijatriju dr. Vlado Jukić

Adresa: Psihijatrijska bolnica Vrapče, Bolnička cesta 32
Autori: prof. dr Dražen Juračić i prof. dr. Gordana Žaja
Stručno vodstvo: prof. dr Dražen Juračić i prof. dr. Gordana Žaja

U listopadu 2002. raspisan je natječaj za novu zgradu Zavoda za forenzičku psihijatriju PB Vrapče, uz obvezu obnove starog paviljona iz 1879. Prvonagrađeno rješenje dali su Dražen Juračić i Gordana Žaja, a projekt je razvijen interdisciplinarno s naglaskom na sigurnost, terapijske sadržaje i humane uvjete boravka. Gradnja započeta 2005. zbog financijskih problema dovršena je tek 2020. Zavod danas zbrinjava psihijatrijske bolesnike kojima je sud odredio obavezno liječenje.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Stambeni blok Park Kneževa

Adresa: Ulica kneza Branimira – Ulica kneza Borne – susret kod Kneza Borne (kućni broj) 26
Autori: 3LHD
Stručno vodstvo: prof.art. Saša Begović dipl. ing.arh.

Park Kneževa nastao je na prostoru bivših tvornica Nada Dimić i Penkala, a unutar bloka omeđenog Branimirovom, Borninom, Domagojevom i Erdödyevom ulicom. Projekt spaja stanovanje, poslovne prostore i urbani park, pri čemu je osnovna ideja bila pješačko povezivanje ulica i stvaranje velike zelene površine. Razvedeni volumeni zgrada okruženi parkom podižu kvalitetu života, nudeći različite tipologije stanovanja – od kuća u nizu do stanova s terasama i panoramskim pogledom na grad.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Britanski trg

Adresa: Britanski trg
Arhitekti: Atelier Fischer & Hrubý, Srećko Florschütz, Hönigsberg & Deutch, Otto Goldscheider, Martin Pilar, Edo Šen, Vladimir Šterk, Kuno Waidmann i dr.
Stručno vodstvo: viši predavač Marina Bertina

Britanski trg planiran je 1887. drugom Regulatornom osnovom Zagreba, kao “trg O”, dio sjevernog ruba donjogradske strukture. Smješten u dolini potoka Kraljevca, razvijao se na sjecištu povijesnih pravaca Pantovčaka, Radničkog dola, Rokove ulice i Ilice. Njegova realizacija započela je 1888. uređenjem tržne plohe, dok je 1890. regulatornom osnovom određen oblik koji se kasnije dograđivanjem i redefiniranjem mijenjao. Na prijelazu u 20. stoljeće trg dobiva prepoznatljive obrise, s izduljenom i nepravilnom geometrijom uvjetovanom topografijom prostora. Kultura fin de sièclea naglasila je otvorene veze prema Pantovčaku i Rokovoj ulici, dok je sjeverna fronta trga ostala nedovršena. Lenuci je zagovarao povezivanje širokim bulevarom prema Medvednici, dok kasniji modernistički zahvati nisu uspješno oblikovali njegov sjeverni rub. Tijekom povijesti razvijeno je više nerealiziranih ideja, poput natkrivanja tržnice, gradnje crkve sv. Blaža ili formiranja paralelne Ilice. Unatoč različitim konceptima i promišljanjima, Britanski trg je do danas zadržao izvornu funkciju otvorenog tržišta, koja potvrđuje njegov identitet i simboličku vrijednost u urbanom tkivu Zagreba.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.

---

Kuća u Čanićevoj

Adresa: Čanićeva 6
Stručno vodstvo: dr. sc. Sandra Križić Roban, povjesničarka umjetnosti

Bivša bravarska radionica sa skladištem i stanom na katu, koju je između dva svjetska rata sagradio bravar Stjepan Križić, jedan je od rijetkih sačuvanih primjera obrtnčkih kuća u kojima se i živjelo i radilo. Nakon rata prizemlje su koristile razne firme, a obitelj je stan na katu zadržala do povratka kuće 1990-ih, kada započinje preuređenje. Danas je prizemna radionica prenamijenjena u stambeno-radni prostor, skladište u atelijer za izradu nakita Nenada Robana, a spremište i garaža u Galeriju Spot. Stan na katu koristi arhitektonski ured Grgurević i partneri. Kuća na Čanićevoj 6 nije djelo poznatog arhitekta, no predstavlja vrijedan primjer očuvanja obrtničke i obiteljske baštine.

Za razgled uz stručno vodstvo možete se prijaviti ovdje.