Video koji nam svima treba: veliki Magaš priča kako je stvarao Poljud kojem je budućnost sada neizvjesna

Budućnost Poljuda već je neko vrijeme neizvjesna. Remek djelo modernističke arhitekture i simbol Splita godinama je u tragično lošem stanju, o čemu se predugo piše i razglaba u javnosti, bez konkretnih i jasnih poteza.

Stadion koji je projektirao čuveni arhitekt Borisa Magaš, naizgled propada; stručne analize ukazuju na ozbiljna oštećenja, osobito krova, koji je nedavno pretrpio dodatnu štetu tijekom nevremena. Krovna konstrukcija zahvaćena je korozijom, a pojedini dijelovi toliko su nestabilni da prijete sigurnosti gledatelja i prolaznika.

Izvješće o stanju iz travnja 2024., dodatno upozorava na činjenicu da objekt ne ispunjava ni suvremene standarde protupotresne otpornosti. Sve ovo posljedica je višegodišnjeg nemara, manjka ulaganja i kontinuiranog odgađanja temeljite obnove objekta koji je pritom zaštićeno kulturno dobro.

Bez jasne vizije i strategije

Naime, unatoč svjesnosti o kritičnoj situaciji, Poljud je i dalje predmet niza improviziranih rješenja, bez koherentne vizije ili dugoročne strategije razvoja, dok su ideje o obnovi često vođene političkim interesima. Na to posebno upozorava Društvo arhitekata Splita (DAS), koje je jučer objavilo reagiranje. Vrlo jasno upozoravaju na nesustavno i nestručno donošenje odluka, manjak stručne podloge i sklonost političkim improvizacijama te još jednom naglašavaju koja je važnost Poljuda.

“Poljud nadilazi okvir sportskog objekta, riječ je o primjeru moderne arhitekture, realiziranom za potrebe Mediteranskih igara 1979. godine, djelu arhitekta Borisa Magaša, čije se oblikovanje i strukturalno rješenje smatraju vrhunskim dometom svjetske sportske arhitekture. Zaštićen je kao kulturno dobro upravo zbog svoje jedinstvene forme, revolucionarne konstrukcije i simbiotičke uklopljenosti u splitsku vizuru. Poljud nije samo stadion – on je simbol grada, sastavni dio njegove kolektivne memorije i prepoznatljivi element turističkog identiteta. Također podsjećamo, da se zaštite kulturnim dobrima ne daju olako, pa je neprihvatljiva ideja samovoljnog pričanja o ukidanju iste”, pišu te zahtijevaju cjelovit, stručno vođen i transparentan proces koji će uključiti sve relevantne aktere: od lokalne uprave, preko arhitektonske, urbanističke, društvene i ekonomske struke do konzervatora i predstavnika Hajduka.

Propali pokušaji

Koliko je situacija kaotična, pokazuje i posljednji pokušaj obnove prema modelu “projektiraj i gradi”, koji je naišao na oštru kritiku struke jer nije obuhvatio ključne elemente poput cjelovite projektne dokumentacije i konzervatorskih smjernica. Novi natječaj za obnovu povučen je nakon žalbi, a gradska uprava sada najavljuje izradu sveobuhvatne studije izvodljivosti te – potencijalo zabrinjavajuće – referendum kojim bi građani odlučivali treba li Poljud obnavljati, rekonstruirati ili – skinuti s njega oznaku kultunog dobra i potpuno ga rušiti. Ta ideja odmah je, očekivano, naišla na niz kritika javnosti i struke pa je tako između ostalog opisana kao čisto barbarstvo i kulturocid.

U međuvremenu je Vlada izdvojila sredstva za hitne popravke te najavila formiranje posebnog povjerenstva u suradnji s Gradom Splitom i stručnjacima, kako bi se donijela objektivna procjena sigurnosti, nužnih ulaganja i mogućeg smjera obnove.

No, što će s Poljudom na kraju zbilja biti u ovom trenutku svi možemo samo nagađati. I nadati se najboljem. Dotle ipak podsjećamo na ovaj vrijedan HRT-ov prilog (scenaristica i urednica emisije je Renata Margaretić Urlić, realizatorica Maša Božičević), snimljen 2012. godine, u kojem tada 85-godišnji arhitekt, između ostalog, priča kako ga je stvarao.