Potpisan ugovor, u Beogradu kreće gradnja megakompleksa na obali Dunava

Izgradnja Marine Dorćol planirana je u tri faze, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 390 milijuna eura. Prva faza, čija gradnja konačno počinje, obuhvaća izgradnju 263 luksuzna stana

U Beogradu je upravo potpisan ugovor za izgradnju prve faze poslovno-stambenog kompleksa Marina Dorćol, jednog od najambicioznijih urbanističkih zahvata trenutačno u Srbiji. Ugovor su potpisali kompanija Sebre kao investitor i austrijska kompanija Strabag kao generalni izvođač, čime bi konačno trebali otpočeti dugonajavljivani radovi.

Smješten na povijesnom području nekadašnje industrijske zone Dorćol, na samoj obali Dunava i u neposrednoj blizini centra Beograda, ovaj projekt zamišljen je kao multifunkcionalna urbana cjelina koja će, osim stanova i poslovnih prostora, sadržavati javno dostupno šetalište uz Dunav, zelene površine, parkove i brojne sadržaje za svakodnevni život.

Iza projekta stoji češka tvrtka Sebre Holding, poznata po realizaciji prestižnih projekata u Pragu i drugim europskim gradovima, dok arhitektonsko rješenje potpisuju poznati češki arhitekt Stanislav Fiala i cijenjena beogradska arhitektica Jelena Kuzmanović.

Kreće prva faza; šest zgrada

Projekt Marina Dorćol obuhvaća urbanističko rješenje s uređenjem zelenih i rekreativnih površina, kao i izgradnju petnaest nižih stambenih i komercijalnih zgrada. Prva faza realizacije projekta uključuje izgradnju šest zgrada s 200 stanova. Fiala je prošle godine dao intervju za portal Gradnja.rs, u kojem je govorio o svom pristupu ovoj gradskoj obalnoj zoni.

“Bivši zaljev Marine očistit ćemo i transformirati do neprepoznatljivosti. Njegovu obalu oblažemo prostranim riječnim šetalištem na dvije razine. Donja razina omogućit će izravan kontakt s vodom, pogodna za rekreaciju i sport. Gornja razina bit će povezana s mrežom ulica i formirat će svojevrsni trg oko vode, a zajedno s aktivnim prizemljem obuhvatit će gotovo cijelu obalu zaljeva. Os našeg projekta Marina i središnjeg prostora Riječnog trga usmjerena je prema novom linearnom parku. Tamo ćemo, u prolazu između zgrada, stvoriti neku vrstu imaginarnog ‘portala u Marinu’. Ta nova zelena arterija trebala bi postati glavna veza s centrom Beograda.

Zgrade smo projektirali prema principima koje već godinama primjenjujemo u praksi. Obavijene su prirodnim zelenilom, raspoređenim duž kontinuiranih balkona. Tako svaki stan ima svoj ‘vrt’ s lijepim pogledom. Svi krovovi na zgradama formiraju funkcionalne travnate zelene površine, prirodno zasjenjene srednje visokim drvećem. Oblici i položaji zgrada pažljivo su usklađeni s tokom Dunava, tako da pružaju idealan pogled, ne samo na rijeku i ušće, već i na centar Beograda”, opisao je tada.

Investicija od 390 milijuna eura

Arhitektonski dvojac je u svom konceptu nastojao spojiti suvremene trendove s poštovanjem prema industrijskoj i urbanističkoj baštini lokacije. Posebna pažnja, tvrde, posvećena je revitalizaciji prostora, ali i očuvanju dijela povijesnih objekata, poput stare elektrane iz 1930-ih godina, koju Grad Beograd planira prenamijeniti u novi Muzej Nikole Tesle.

Izgradnja Marine Dorćol planirana je u tri faze, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 390 milijuna eura. Prva faza, čija gradnja konačno počinje, obuhvaća izgradnju 263 luksuzna stana te 5000 četvornih metara poslovnih prostora.

Useljenje u prve stanove bilo je najavljeno već za 2026. godinu, no taj je vremenski okvir objavljen u trenutku kad se vjerovalo da će gradnja prve faze početi početkom 2024. godine. Dakle, teško da će taj rok sada biti moguće ispoštovati. Ipak, investitori za završetak prve faze i dalje predviđaju treći kvartal 2028. godine.

Kritike javnosti i tužbe

Projekt, očekivano, od početka izaziva kritike dijela javnosti i struke, najviše po pitanju zelenih površina. Dio ekoloških udruga i građana napominju da projekt ne uključuje dovoljno zelenih površina i ne poštuje uvjete Zavoda za zaštitu prirode, koji nalaže očuvanje određenog postotka zelenila na području bivše industrijske zone. Investitori na to odgovaraju da “cijeli projekt karakterizira velika količina zelenila, a ukupna površina namijenjena biljkama u bloku iznosi impresivnih 36.000 m²”, sa zgradama s velikim aneksima, pri čemu su krovovi aneksa zamišljeni kao ozelenjeni vrtovi za odmor i relaksaciju budućih stanara.

Stanovnici tog dijela grada pak upozoravaju na ozbiljno narušavanje kvalitete života, povećanje prometa, gentrifikaciju i promjene identiteta kvarta. Podnesene su i tužbe pred Upravnim sudom, a konačan ishod tih postupaka još uvijek nije poznat. Stručna javnost također upozorava na potrebu očuvanja povijesnog identiteta prostora i pažljivog uklapanja novih sadržaja u postojeće urbano tkivo, kako bi se izbjeglo pretjerano komercijaliziranje i gubitak autentičnosti Dorćola.