Odabrano idejno rješenje za Split 3: nova sportska dvorana, trg, park, trgovačko-poslovni kompleks…

Odabrano je idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje za zahvat P13 na križanju Ulice Moliških Hrvata i Puta Trstenika u Splitu, unutar dijela poznatog kao Split 3. Projektom se planira dovršiti urbana struktura stambenog naselja Križine-Trstenik, stvarajući kvalitetan javni prostor s naglaskom na oblikovanje funkcionalnog kotarskog trga, glavnog pješačkog pravca te sportsko-rekreacijskih sadržaja. Uz to, planira se izgradnja suvremenog poslovno-trgovačkog kompleksa s pripadajućom garažom.

Pobjednički projekt potpisuju arhitektice Branka Juras, Maša Medoš, Dora Vitlić i Karmen Žilić čije se rješenje za područje Splita 3 temelji na jasnim polazištima koja prioritiziraju potrebe lokalne zajednice, očuvanje zatečenih vrijednosti te stvaranje kvalitetnog i višeslojnog javnog prostora. Projekt naglašava važnost reinterpretacije postojećih pozitivnih urbanih tragova – od centurijacije, preko pješačkih komunikacija, do zelenila zona.

Jedna od ključnih odluka bila je odabir sportske dvorane umjesto prvotno najavljjivanog bazena, čime se zadržala prostorna fleksibilnost i stvorila mogućnost oblikovanja otvorenih i inkluzivnih javnih prostora. Odluka proizlazi ne samo iz prostorno-funkcionalnih analiza, već i iz želja samih stanovnika, iskazanog kroz anketu koja je jasno pokazala protivljenje izgradnji bazena, objasnile su arhitektice.

Organizacija prostora i urbanistički koncept

Osnovni urbanistički princip proizlazi iz zoniranja duž osi centurijacije, što projekt stavlja u kontinuitet s povijesnom matricom Splita 3. Prostor se strukturira u logičan slijed zona – od javnih i društveno aktivnih, preko prijelaznih, do mirnijih i poluprivatnih dijelova. Takva podjela omogućava fleksibilno korištenje prostora: od susreta i druženja do rekreativnih i intimnijih boravaka u zelenilu.

Sportska dvorana nenametljivo je uklopljena u teren, djelomično ukopana, čime se vizualno smanjuje njen volumen i postiže sklad s krajobrazom. Ona se povezuje s urbanim parkom u jedinstvenu funkcionalnu i vizualnu cjelinu. Pristupi dvorani i tribinama predviđeni su sa zapadne strane, a kretanja unutar zone osigurana su i osobama s invaliditetom putem rampi i prilaza integriranih u projektni raster.

Multifunkionalni teren za sport i kulturu

Važan element projekta je urbani park sa sportskim i rekreativnim sadržajima. Njegova organizacija temelji se na kružnoj stazi za trčanje čija proširenja tvore „džepove“ različitih namjena: vanjske teretane, dječjeg igrališta, skate-parka i prostora za društvene aktivnosti.

Trgu se povećava površina dislociranjem postojećeg cageball terena. Time se stvara novi, veći trg te svojevrsni produžetak trga na krov sportske dvorane, gdje se pozicioniraju tereni. “Kota sportske dvorane viša je za 170 cm od kote trga, što omogućava formiranje tribina i time stvara novu dimenziju trga, koju uokvirujemo tim arhitektonskim elementom”, opisuju arhitektice.

Uvode se i elementi fleksibilne opreme poput čeličnih stupova sa sajlama, koji omogućavaju modularno postavljanje pozornica, projekcijskih platna i rasvjetnih elemenata. Tako oblikovan prostor postaje višenamjenska, glatko povezana ploha pogodna za kulturna događanja, sportska okupljanja, koncerte, ali i svakodnevni boravak. Materijali se oslanjaju na lokalne uzorke popločenja i kamene obrube, pojačavajući kontinuitet s identitetom prostora.

Prometna i funkcionalna rješenja

Pristup garaži osigurava se rampom s ulice Moliških Hrvata. Podzemna garaža, dimenzionirana u nagibu, integrirana je ispod parka i sportske dvorane, s ukupno 160 parkirnih mjesta. Koncepcija omogućava racionalno korištenje prostora i oslobađanje površina iznad za javne sadržaje.

Projekt očuvanja temeljne pješačke osi od Papandopulove ulice do Ulice Dinka Šimunovića odražava visoku urbanističku osjetljivost. Taj pravac ostaje očuvana okosnica zone, obogaćena dodatnim prostorima za odmor i druženje u sjeni postojećeg zelenila.

Trgovačko-poslovna zgrada s ‘unutarnjom ulicom’

Druga važna komponenta projekta jest trgovačko-poslovna zgrada. Objekt, visine 13 metara, obuhvaća tri nadzemne i tri podzemne etaže s ukupno 504 parkirna mjesta i krovnim parkiralištem te uvodi inovativni koncept “unutarnje ulice” koja prolazi kroz katove.

“Nova volumenska kompozicija – ‘lamela’ – ne dominira prostorom, već se diskretno uklapa u postojeći urbanizam. Kroz nju prolazi pješačka ulica koja povezuje novoformirani trg s ulicom Dinka Šimunovića i obalnim područjem. Zgrada je podignuta od terena, čime se postiže vizualno smanjenje njene visine, uz zadržavanje zelenih kosina i drvoreda. Prepoznatljiv karakter pješačke ulice iz kvarta prenosi se u unutrašnjost – na katove s uredima – gdje se formira nova, unutarnja pješačka ‘ulica’. Ona varira u širini i visini, stvarajući prostorne mikroambijente susreta, kretanja i zadržavanja, čime se unosi dinamika i potiče neformalna komunikacija među korisnicima. Ta ‘ulica’ postaje kičma zgrade i element prostornog identiteta”, opisuju arhitektice.

Fasada prizemlja i trga izvedena je u štokanom, toniranom betonu u zagasito narančastoj boji, specifičnoj za lokaciju. Volumen s uredima ima ostakljenu fasadu s dodatnom zaštitom od sunca – metalnim brisolejima, koji su postavljeni horizontalno na dugim pročeljima, a vertikalno na bočnima. Fleksibilno oblikovane poslovne prostore nadopunjuju ugostiteljski sadržaji i trgovina, čime se ostvaruje aktivno prizemlje povezano s novim trgom.

Energetska učinkovitost i održivost

Cijelo rješenje osmišljeno je prema načelima održive gradnje i gotovo nulte potrošnje energije (nZEB). Pasivne mjere uključuju uzemljene objekte, zelene površine radi termičke stabilnosti, prohodne krovove kao potencijalne javne plohe te maksimalno iskorištavanje prirodnog svjetla. Aktivne mjere baziraju se na sustavima dizalica topline, pasivnoj i aktivnoj zaštiti od sunca, rekuperaciji topline, LED rasvjeti s automatskim senzorima i primjeni materijala s niskom akumulacijom topline, što sve zajedno značajno reducira energetsku potrošnju i utjecaj na okoliš.

Natječaj je raspisao Grad Split, a provelo Društvo arhitekata Splita, uz ukupnu okvirnu procijenjenu vrijednost investicije od 25.960.000,00 eura. Ocjenjivački sud dodijelio je osim prve, još četiri nagrade; drugo mjesto pripalo je timu koji čine Vedran Pedišić, Dino Špadina, Stipe Gašpar i Gordana Gregurić Miočić, treće timu koji čine Ivona Jerković, Nikola Kašić, Marina Krčalić, Eva Makovec-Jež, Damir Petric, Ivana Šustić i Hrvoje Vidović, dok su četvrto mjesto osvojile Karla Sršen i Anamarija Vržina, a peto Anka Nižetić, Pavao Nižetić, Pavle Marčić, Marin Marčić i Antonio Fržop.