Od potresa ne možemo u Umjetnički paviljon u Zagrebu; sada se nakratko dio otvara

‘Ovaj prostor nikada se nije moglo, niti će se u budućnosti moći sagledati u cijelosti, stoga se putem izložbe Salona trajno zamrzava jedinstven trenutak u životu Umjetničkog paviljona’

Ove je nedjelje otvoren 59. zagrebački salon arhitekture i urbanizma, jedna od hrvatskih najdugovječnijih izložbenih manifestacija. Kultni događaj održava se u još kultnijem prostoru – u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, instituciji koja posljednje dvije godine prolazi kroz cjelovitu obnovu.

Upravo zato Salon nije moguće održati u centralnom dijelu Paviljona, već će posjetitelji dobiti prilično jedinstvenu priliku obilaska suterenskog prostora koji nikad prije nije bio otvoren za javnost u ovom obujmu, a koji će za potrebe Salona biti pretvoren u privremeni izložbeni dio.

“Ovaj prostor nikada se nije moglo, niti će se u budućnosti moći sagledati u cijelosti, jer će dijelom biti preuređen u uredski, stoga se putem izložbe Salona trajno zamrzava jedinstven trenutak u životu Umjetničkog paviljona”, poručuju organizatori, uz napomenu da će se također moći zaviriti i u centralni dio Paviljona i vidjeti kako napreduje obnova.

124 odabrana rada

A na Salonu, odnosno na izložbi naziva Dijalozi/Monolozi, moći ćemo od 15. do 31. prosinca razgledati 124 odabrana rada pod temom reuse – prenamjena postojećih struktura, građevina i prostora. Selektori ovogodišnjeg salona – čiji je organizator Udruženje hrvatskih arhitekata – arhitekti su Iva Letilović i Igor Pedišić, koji su od 250 pristiglih radova odabrali spomenuta 124. Konkretno, vidjet ćemo – primarno kroz medij arhitektonske makete – 40 realiziranih, 36 idejnih i konceptualnih projekata, 39 studentskih radova, te 9 publicističkih i tekstualnih radova.

“Intrigantna je činjenica da u vremenu hiperprodukcije arhitektonskih realizacija, esenciju arhitekture ili arhitektonske misli sve intenzivnije pokušavamo pronaći u ponovnom korištenju već postojećih struktura. Davno izgrađene kuće, palače, škole, vijećnice, crkve, samostani, tvornice, skladišta, ulice, trgovi, pa i čitavi dijelovi gradova, otporniji su i trajniji od namjena za koje su nastali, kao i od društvenog i povijesnog konteksta koji ih je oblikovao”, opisuju selektori koji će nagraditi “djela koja otvaraju put nekom novom pristupu zadanoj temi”.

Na otvorenju Salona će, naime, biti dodijeljene priznanja i nagrade te Velika nagrada 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma.

Simbolika Umjetničkog paviljona

A kako objašnjavaju organizatori, upravo je tema ovogodišnjeg Salona – ponovno korištenje i(li) drugačija upotreba već izgrađenog – bila ključni povod za odabir lokacije, odnosno Umjetničkog paviljona. Naime, čuvena građevina izgrađena je 1896. godine u Budimpešti, za potrebe Milenijske izložbe, a na inicijativu hrvatskih umjetnika tada je sagrađen poseban montažni Paviljon umjetnosti koji je po završetku izložbe trajno prenesen u Zagreb.

Od tada, pa sve do potresa 2020. koji je devastirao zgradu, Paviljon je bio dom brojnih značajnih hrvatskih i međunarodnih izložbi. No, ono što je za ovu priču posebno važno, jest činjenica da je 1965. u Paviljonu održan prvi Zagrebački salon. Kasnije su se – od 1976. – na izložbi u trijenalnom ritmu izmjenjivale različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Redom ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Ovogodišnji Salon prati još jedan simboličan detalj: “Datum otvaranja također nije slučajno odabran. Upravo je 15. prosinca 1898. prvom izložbom Hrvatski salon otvoren Umjetnički paviljon”, poručuju organizatori koji početak kultnog događaja najavljuju za podne.

Haus