Mora li kuća bez fasade biti ružna?

Arhitekti su kuću razvijali isključivo kroz prizemlje; pazeći da objekt ne konkurira visini moćnog stabla Crvenog papra. Nepisano pravilo bilo je da kuća uvijek bude ispod stabla, istovremeno ‘tražeći izravan i otvoren odnos s vrtom’

Mora li kuća bez fasade nužno biti ružna? Ako gledamo isključivo hrvatska predgrađa i sela, gdje desetljećima dominiraju ciglene, nedovršene kuće, odgovor je – nažalost – da. Ako gledamo malo dalje od toga – nikako.

U Zagreb idući mjesec dolazi španjolski arhitektonski studio Harquitectes. Gostovat će na sajmu interijera InDizajn, koji se održava od 4. do 6. listopada u Areni Zagreb. Radi se o katalonskom uredu koji su osnovala četvorica arhitekata, prijatelji s faksa; David Lorente Ibáñez, Josep Ricart Ulldemolins, Xavier Ros Majó i Roger Tudó Galí.

U više od dva desetljeća projektiranja stvorili su jedan od prominentnijih arhitektonskih studija u Španjolskoj, a jedna od specijalnosti s vremenom su im postale ciglene kuće koje su dovršene bez klasične fasade. Od više od 20 projekata koje trenutno možete vidjeti na njihovoj stranici, devet ih je potpuno ili djelomično od gole cigle. I baš svaki je izniman.

Sve je počelo od stabla Crvenog papra

Danas se vraćamo na jedan od njihovih ranijih radova; Casu 1311, izgrađenu u Castelldefelsu, obalnom gradiću 20-ak kilometara od Barcelone. Harquitectes su prizemnicu od 180 m2 projektirali 2013., a podignuta je 2016.; i sva je u opeci.

Kuća je okružena bogatim, na trenutke divljim vrtom i to joj je jedna od glavnih karakteristika. To i – zemljano crvena cigla koja se gotovo stapa s okolišem. Kuća je jednostavna, minimalistička, bez suvišnih ukrasa. S golemim staklenim otvorima, diskretnim drvenim okvirima, nekonvencionalnim krovom, ciglenim zidovima i betonskim elementima koji sve to povezuju.

Cijeli projekt počeo se razvijati oko Crvenog papra, velikog zimzelenog drveta koje se nadvilo nad jednom stranom parcele. Potom oko bugenvilije, jedne male palme, gomile penjačica, grmlja i raznih drugih stabala kojima zemljište obiluje. Cijela kuća artikulirana je u odnosu na već postojeće elemente parcele; biljke koje su njome zavladale i stare ograde koje čine granicu sa susjednim terenima, a koje je vegetacija odavno progutala.

Vrt grli kuću; postaju jedna cjelina

Katalonski arhitekti kuću su razvijali isključivo kroz prizemlje; pazeći da objekt ne konkurira visini moćnog stabla papra. Nepisano pravilo je bilo da kuća uvijek bude ispod stabla, istovremeno “tražeći izravan i otvoren odnos s vrtom i njegovim perimetrom”.

Vrt ovdje, naime, nije dodatak, on kuću okružuje, grli i postaje njezin sastavni dio, stvarajući jednu cjelinu.

“Drvo papra i druga zimzelena stabala su bitna, stvarajući popriličan hlad u kući, ali zimi je previše štite od sunca. Nakon analize solarne incidencije, zaključili smo da je teško uhvatiti dovoljno sunčevih zraka kroz druge dijelove kuće, zbog čega smo to odlučili napraviti kroz krov. Iz ove potrebe proizašla su dva najunikatnija prostora u kući: dnevna i radna soba koje, zahvaljujući preciznom nagibu krova s ​​velikim prozorima, dobivaju prirodnu sunčevu svjetlost tijekom zime i ventilaciju tijekom ljeta”, objašnjavaju arhitekti.

Oko središnjice poslagane sobe-sateliti

Upravo te prostorije imaju ključnu ulogu u projektu, osim ove bioklimatske. Prema njima su, naime, organizirani svi ostali prostori u kući. Oko dnevne sobe i kamina poslagane su kuhinja, kupaonica i soba za klavir, dok se oko radne sobe nalaze spavaće sobe i još jedna kupaonica.

“Iz tih središnjih prostora možemo imati vizualnu konekciju s eksterijerom; bilo kroz krov ili kroz druge sobe-satelite. One stvaraju lanac različitog svjetlosnog intenziteta i filtriraju percepciju iz interijera u eksterijer. Ti se faktori mijenjaju kroz dan, dajući svakom prostoru njegovo vlastito bogatstvo i karakter”, objašnjavaju svoju viziju Harquitectes.

“Zahvaljujući rotaciji jedne od soba, nastala je praznina koja prekida kontinuitet pročelja, razbija dvorišni niz i dopušta vrtu da se ušulja u kuću. Tamo je i ulaz u kuću, tranzicija između interijera i eksterijera”.

Autonomne kutije okružene vrtom

Središnji prostori; dnevna i radna soba, dijele istu završnu obradu kao i pročelje kuće, te u kombinaciji s prirodnim svjetlom i grubim, keramičkim podovima, djeluju kao dio eksterijera. Istodobno, druge sobe i kuhinja puno su konvencionalnije; po pitanju proporcija i završne obrade.

Dvostruka križna organizacija zgrade, osim što stvara središnje mjesto, služi i za jačanje autonomije svake sobe u odnosu na ostatak kuće, dok istodobno uspostavlja vrlo bliske odnose, posebno s vrtom.

“Sobe su pretvorene u kutije okružene vrtom koji ih istovremeno okružuje i odvaja jednu od druge. Međusobno komuniciraju samo preko središnjih prostora, a koji se pak često ponašaju kao unutarnji produžetak vrta”, opisuju arhitekti.

Toplinska izolacija kuće

Zidovi koji čine kutije redom su debeli te u jednome rješavaju konstrukciju i toplinsku izolaciju, pa nam tako razlika između pročelja i unutarnje konstrukcije nam vidljiva.

“Rješenje je u jednom sloju od 30 cm debelog bloka (Poroton-Planziegel T-10, od Wienerbergera), koji ima vrlo nisku toplinsku propusnost, dok istodobno pruža veliku toplinsku inerciju. Kombinacija izolacije i toplinske inercije u istom sloju omogućuje pasivnu regulaciju i optimizaciju higrotermalne izmjene između interijera i eksterijera te jamči vrlo visoku razinu udobnosti tijekom cijele godine”, otkrivaju arhitekti.

‘Jednostavna i laka arhitektura’

Inače, Harquitectes su se kroz godine dokazali i kao jedan od ureda koji golemu pažnju pridaju energetskoj učinkovitosti.

“U našem radu najviše koristimo znanje i iskustvo kako bismo kreirali jednostavne, ali impresivne projekte. Obvezali smo se razmišljati o low-tech arhitekturi, jednostavnoj i lakoj za gradnju, koja ne zahtijeva velike inovacije, već naprotiv pokušava konsolidirati pozitivne, duboko ukorijenjene vrijednosti pronađene u arhitektonskoj i građevinskoj tradiciji.

Vjerujemo u održivost, ne kao novu paradigmu, već kao način rada temeljen na zdravom razumu, ne kao jedan i jedini cilj, već kao rezultat način gradnje“, komentirali su iz studija prije svog dolaska u Zagreb gdje će govoriti o utjecaju arhitekture i trendova na zajednice, uz naglasak na stambene projekte.

---

Ako vas zanima još jedan zanimljiv projekt iz Katalonije, pogledajte ovdje.