Borba za spas vrhunskog modernističkog hotela u Zenici; ‘Njegova gradnja bila je herojski pothvat’

Pokrenuta je peticija za očuvanje hotela Internacional u Zenici, jednog od važnijih primjera modernističke arhitekture u BiH. Peticija je pokrenuta kao odgovor na planove dogradnje i rekonstrukcije koji bi, prema objavljenom idejnom projektu, mogli izmijeniti ovaj kultni objekt do neprepoznatljivosti.

Peticijom, koju je pokrenula Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini, a koja se proširila puno dalje od Zenice, od lokalne vlasti traži se da zaštiti hotel te omogući njegovu obnovu uz očuvanje izvorne arhitekture i bez nepotrebnih intervencija. “Internacional predstavlja vrijedno modernističko naslijeđe i jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada Zenice”, stoji u peticiji.

Najava rekonstrukcije dolazi nakon što je hotel, originalno izgrađen 1978. godine, ovog svibnja prodan na javnoj dražbi kompaniji AE sigurnost. Nedavno je objavljen idejni projekt, odnosno renderi koji pokazuju kako bi, nakon obnove, zgrada trebala izgledati. Zvat će se Inter City Centar, a radovi, osim rekonstrukcije starog objekta, podrazumijevaju i gradnju novog, stambeno-poslovnog dijela.

Dokaz ambicioznosti i napretka

Autor hotela je arhitekt Slobodan Jovandić, dobitnik prestižne Borbine nagrade za arhitekturu. Predstavlja jedan od važnijih primjera modernističke arhitekture u BiH, pa i šire, o čemu smo mogli više čuti te gledati i u vrijednoj HRT-ovoj emisiji Betonski spavači.

Kao nekadašnji Željezarin hotel, bio je središte društvenog i poslovnog života Zenice te jedan od najprepoznatljivijih simbola grada. Njegove posebnosti su, između ostalog, monumentalan ulaz, dramatična lebdeća konzola restorana, troetažni lobi i raskošna, donedavno još uvijek očuvana oprema koja je svjedočila ambicioznosti i napretku grada u industrijskom razdoblju. Gubitak izvornog oblika hotela smatra se ne samo arhitektonskim, već i kulturnim gubitkom za grad i širu zajednicu.

Šira stručna i građanska javnost sad traži od vlasti da obnova Internacionala bude vođena principima zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa – bez ekstenzivnih dogradnji i nadogradnji koje bi ugrozile njegov identitet. Očekuje se transparentan postupak obnove, u skladu s važećim urbanističkim regulativama i međunarodnim smjernicama za restauraciju modernističkih zdanja.

‘Koliko je hrabrosti potrebno da se nešto slično izvede danas?’

​O hotelu se, između ostalih, oglasio i cijenjeni bosanski arhitekt i profesor Vedad Islambegović, koji je napisao opširan i važan tekst o njegovom značaju te pristupu obnovi. Između ostalog, istaknuo je: “Hotel Internacional se prema prezentiranoj dogradnji mijenja do neprepoznatljivosti. U prezentaciji i izjavama navodi se da je Hotel Internacional očuvan u procentu od 90 %. Pogledajte slike i prosudite sami: čega je 90 % sačuvano? Možda armature i betona?”.

Nadalje objašnjava zašto je ovaj zenički objekt toliko bitan arhitektima te zašto bi trebao biti bitan svima. “Naprimjer, konzola (prepust, ovjes) od cca 15 metara koja natkriva glavni ulaz u objekt maestralno je tehničko-tehnološko postignuće vrijedno divljenja. Osim njene vidljive veličine, ono što je naročito fascinantno jeste ono što se ne vidi – ova konzola sa suprotne strane nema klasičan kontrateg koji sprečava njeno prevrtanje. Drugim riječima, ona je nešto što je nevjerovatno teško isprojektovati, izračunati, izvesti i iskontrolirati. Jednostavno kazano – na svim nivoima ovaj je poduhvat herojski”, objašnjava Islambegović pa nadalje piše:

“Prisjetite se, koliko ste ovakvih arhitektonskih poduhvata vidjeli u životu, na slikama ili uživo? Uz sve to, radi se o objektu starom 50 godina. Koliko je teško i koliko je hrabrosti potrebno da se nešto slično predloži i izvede danas, u 2025. godini, najbolje vam mogu potvrditi arhitekti, kolege konstrukteri, a naročito izvođači građevinskih radova. Toliko je teško da mi arhitekti danas, 50 godina poslije, ovakve ideje autocenzurišemo još na nivou podsvijesti, tako da ih uopće ne predlažemo. Ne predlažemo ih jer veoma dobro znamo da je građevinska industrija Bosne i Hercegovine doživjela regresiju i da danas ne postoje ludo hrabri, benevolentni i potentni investitori kakva je bila Željezara Zenica.”

Odnos prema modernističkom naslijeđu

Važan razlog za očuvanje Hotela Internacional tiče se, napominje, i odnosa prema modernističkom naslijeđu.

“Period modernizma rijedak je historijski trenutak u kojem se imena naših ljudi spominju kao imena autora. Razmislite i informirajte se: odakle su dolazili arhitekti koji su ovdje gradili za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, ili oni koji su ostavili svoj trag u osmanskom periodu? Malo ih je bilo iz Bosne i Hercegovine – ako ih je uopće i bilo. Mahom su dolazili iz onih dijelova oba carstva koji su bili bliži imperijalnim centrima. Mi se danas divimo i osmanskom i austrougarskom naslijeđu (i trebamo se diviti) i zaštitili smo gotovo sve iz tih perioda (i trebamo zaštititi). Modernizam je, međutim, mahom ostao nezaštićen.

Pitam se, je li normalno da smo arhitekturu svih prethodnih perioda naučili cijeniti, iako se dominantno radi o kolonijalnom naslijeđu, dok modernizam – koji je, ako ništa drugo, na nivou autorstva autentično naš – bespoštedno šutiramo kao loptu na Bilinom polju? Mislim da bi trebali biti ponosni što su Hotel Internacional gradili naši ljudi – vaši očevi i majke, djedovi i nane/bake – svojim glavama i rukama. Na kraju krajeva, gradila ga je naša Željezara, ista ona koja nas je sve hranila i obrazovala. Ako postoje Zeničani koji nisu uspostavili emotivan odnos s ovom spoznajom, ja ih duboko ne razumijem…”, piše arhitekt u tekstu koji u cijelosti možete pročitati na stranicama Društva arhitekata Zagreba. Peticiju možete potpisati ovdje.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Rob T Hart (@robthartfot)

Haus